Nalazi finskog forenzičkog tima, na čelu s Helenom Rantom, koji je obavljao istragu u Račku povodom ubistva 40 Albanaca u januaru 1999. godine, ovih dana ponovo su u ii javnosti zbog izjave Vilijama Vokera da će nastaviti tamo gde je stao 1999. - na ostvarenju projekta "Velike Albanije".
Mediji i političari optuuju biveg diplomatu SAD i efa Misije OEBS-a na Kosovu da je direktno uticao na izvetaj finskih patologa i da je na osnovu tog izvetaja doneta odluka o bombardovanju SRJ.
Ranta potvrđuje da su na izvetaj tima finskih patologa pokuavali da utiču i Voker, ali i drugi diplomatski krugovi i predstavnici Srbije.
"Voker je eleo da se moji nalazi i nalazi mog tima vie slau s njegovim izvetajem, da imenujem krivca za Račak. To nisam mogla da uradim jer sam ja naučnik, ne političar, diplomata ili neto drugo. Istina je da je eleo da potvrdim njegove nalaze, ali ja to nisam mogla da uradim", navodi Ranta.
Povodom medijskih navoda da je pre konferencije za novinare na kojoj su predstavljeni rezulati istrage Voker gađao finsku forenzičarku, Ranta je objasnila da je do incidenta dolo, da je Voker insistirao da se imenuje krivac za ubistva i da je polomio olovke kada je ona to odbila.
Ona, međutim, dodaje da nije samo Voker pokuao da utiče na njen rad i istragu.
"Bilo je pokuaja da se utiče na moj rad i sa drugih strana. Traili su da ja izvlačim zaključke ko je kriv. To nije moj posao. Odbila sam da izvlačim zaključke koji su traeni od mene. Ne elim da govorim o imenima ko je to radio, ali u pitanju su kako inostrane diplomate tako i predstavnici srpskih vlasti", navodi Ranta.
Prema njenim rečima, predstavnici srpskih vlasti su traili od nje da im oda rezulate istrage i njen napredak pre objavljivanja konačnih rezultata.
Ona je rekla i da su njene izjave mediji u Srbiji vie puta fabrikovali navodeći netačne podatke.
"Tokom istrage ne smeju se otkrivati informacije, tek kada je istraga gotova onda se predaje izvetaj. Kada je izvetaj bio gotov, mi smo ga tek onda predali predstavnicima srpskih vlasti, ali i međunarodnim krugovima", tvrdi Ranta.
"Kada je izvetaj bio gotov, neki međunarodni krugovi su pitali moemo li izvući jo neke "zaključke" koji bi im vie odgovarali, ali i njih sam odbila", tvrdi Ranta.
Ranta je za Insajder negirala navode da su tela ubijenih doneta u Račak i tvrdnje da nisu u pitanju civili, već pripadnici OVK koji su presvučeni. Ona tvrdi da su ubistva izvrena na tom mestu, i to iz blizine.
"Izvadili smo metke i fragmente metaka iz zemljita gde su nađena tela i to sa dubine od tri do osam centimetara. Takođe, putanja metaka ukazuje na to da su osobe ubijene iz blizine. Na njih je pucano dok su bili ivi i to na mestu gde su pronađeni", rekla je Ranta.
Ona kae da je tim patologa uspeo da sa metaka koji su pronađeni u zemlji izdvoji DNK koji se poklapa sa svih 40 rtava, tako da se ne moe govoriti da su tela naknadno pomerana i donoena na mesto gde su pronađena.
Ranta navodi i da test na barut nije rađen jer je prolo isuvie vremena za adekvatnu analizu.
Ona je takođe izrazila aljenje zbog, kako kae, njene formulacije na konferenciji za novinare 1999. kada je Račak okvalifikovala kao "zločin protiv čovečnosti".
"Ja sam patolog i nazvala sam slučaj Račak zločinom protiv čovečnosti kao čovek, a ne kao pravnik jer to i nisam. Svako ubistvo je zločin protiv čovečnosti. ao mi je to je moja izjava protumačena drugačije", kae Ranta.
Ona je istakla da joj nije jasno zato se od slučaja Račak pravi simbol kada je bilo velikog stradanja srpskih i albanskih civila i pre, ali i posle događaja u Račku.
"Volela bih da se ljudi sećaju svega pre i posle Račka. Mnogo civila je poginulo na obe strane tokom sukoba na Kosovu. Sećam se da me je tokom suđenja u Hakom tribunalu Slobodan Miloević optuio da je manje-vie zbog moje istrage u Račku počelo bombardovanje. Moram da podsetim da je NATO jo u jesen 1998. aktivirao pripremu za bombardovanje i da se pripremalo mnogo pre toga. elim da se ljudi toga sećaju", zaključila je Helena Ranta.
Komentari (128)