- Ne znam tačno šta oni rade, nikada nisam posetio taj centar, ali mislim da ima dobrih razloga za zabrinutost - rekao je Skot kao odgovor na pitanje novinara da li smatra da je Rusko-srpski humanitarni centar zapravo špijunski centar.

Američki ambasador je naveo je to pitanje više za Srbiju, za ljude koji tu žive i za Vladu Srbije.

- To je pitanje za njih, šta misle da oni (Rusi) zapravo rade u tom centru - naglasio je američki ambasador, koji je juče u Nišu otvorio simpozijum „Uloga NATO u jugoistočnoj Evropi”.

- Članstvo u NATO, kao i svim drugim zemljama, Srbiji bi donelo zaštitu. To je takođe i sistem vrednosti. Sve zemlje članice sarađuju ne samo na vojnoj osnovi već i na političkoj, na polju borbe protiv terorizma i reagovanja u vanrednim situacijama - naglasio je Skot.

On je podsetio da Srbija i NATO sarađuju već deset godina i sada postoji skoro 100 zajedničkih aktivnosti Srbije i članica NATO.

Ji: Rusi ne žele da pomognu Balkanu

Hojt Brajan Ji, visoki zvaničnik Stejt departmenta zadužen za Evropu i Evroaziju, tokom rasprave u Senatu naveo je da je veoma zabrinut zbog ruskog centra u Nišu.
- Brine me takozvani humanitarni centar, ne zbog onoga što je sada, nego zbog onoga što bi mogao da postane. Pogotovo ako Srbija ispuni ono što je Rusija tražila, specijalni status i imunitet za svoje osoblje. Ne verujemo da Rusija ima dobre namere da pomogne Balkanu da ide ka EU - rekao je Ji. On je izjavio da će Srbija, ako dozvoli Rusiji da oformi centar za špijunažu, izgubiti kontrolu nad delom svoje teritorije.

 - Odluka je na Srbiji da li će ostati neutralna ili će ući u NATO. Mislim da može da ostane neutralna, a da uđe u Evropsku uniju. Ima članica EU koje su neutralne - rekao je Skot, koji je naveo da je 1999. godine bilo civilnih žrtava i SAD žale za svakom civilnom žrtvom, ali i SAD i Srbija moraju ići dalje.

S druge strane, ruski ambasador Čepurin je tokom proslave dana ruske državnosti istakao da “Srbija zauzima posebno mesto među spoljnopolitičkim partnerima Rusije”.

- I nije stvar samo u istorijskom zajedništvu ili kulturnoj bliskosti, gde naša ljubav nema granica. Reč je o tome da se poslednjih godina rusko-srpski odnosi, podržavani redovnim dijalogom na najvišem nivou, razvijaju dinamično i nalaze se, sa moje tačke gledišta, na pragu daljih kvalitativnih promena u svom sadržaju. Rusija odlučno podržava teritorijalnu celovitost Srbije, smatrajući Kosovo i Metohiju njenim neotuđivim delom. Kada govorimo o nepovredivosti granica na Balkanu, o stabilnosti regiona, a Rusija je za to, onda moramo da govorimo i o nepovredivosti granica Srbije. U ovim okvirima neophodno je i da se traži kompromis između Beograda i Prištine - naveo je Čepurin i nastavio:

- Na pitanje zašto je problem Kosovo i Metohije toliko važan, odgovoriću rečima Vinstona Čerčila iz vremena Drugog svetskog rata: „Često me pitaju za šta se borimo. Mogu da odgovorim - kad prestanemo da se borimo, tada ćete saznati“. I na kraju, ponoviću već davno poznatu činjenicu. Na opredeljenost Srbije za pristupanje EU u Moskvi se ne gleda kao na prepreku za dalje jačanje bilateralne saradnje. Za mnoge zemlje Srbija bi mogla da služi kao primer dobre saradnje sa Rusijom, jer u ovom trenutku ukupne ruske investicije u Srbiji iznose više od četiri milijarde američkih dolara. Mi bismo želeli da bude više ulaganja iz Srbije, uključujući i ona povezana s interesima srpskih izvoznika u Rusiju - rekao je on.