Austrijski diplomata je tokom karijere bio izaslanik EU i za Kosmet i za BiH, a sada je jedan od onih koji se glasno zalažu za ulazak Srbije u Evropsku uniju. Na pitanje da li taj evropski put Beograda znači i „kraj ruskog uticaja na Balkanu onog dana kada naša zemlja uđe u EU” Petrič u intervjuu za „Alo!” poručuje da veruje da će Srbija i Rusija i nakon toga nastaviti da imaju dobre odnose.

- Ulazak Srbije u EU ne znači kraj za Rusiju na ovim prostorima. U interesu Evrope je da ima dobre odnose sa Moskvom, ali obe strane moraju pokazati želju za saradnjom. Moskva mora malo da se pomeri, Brisel mora malo da se pomeri, jer za tango je potrebno dvoje, a ključna reč je dijalog. Pre svega, dijalog o različitostima i kako one mogu da se prevaziđu. Naravno, ne treba da se odreknemo naših principa zapadne demokratije.

Nastaviti dijalog Beograda i Prištine

- Dijalog između Beograda i Prištine se ne sme prekidati. Neophodno je da se nastavi na najvišem mogućem nivou - rekao je Petrič, koji je u jednom trenutku bio i izaslanik EU za Kosovo, ali i naglasio „da bi trebalo što pre uspostaviti Zajednicu srpskih opština na Kosovu, kao što je i ugovoreno u Briselu”.

 Nedavno je potpredsednik Rusije Dmitrij Rogozin istakao da Srbija nikada neće ući u Evropsku uniju i da ćemo proći kao Turska u tim pregovorima?

- Fundamentalna je razlika između Turske i Srbije. Vidite, Turska je zaista velika država, ali ona se nalazi na granici sa Evropom, dok je Srbija u samom središtu Evrope i to je garancija da ćete ući u Evropsku uniju. A to će se dogoditi onog trenutka kada, da se najbolje izrazim, uradite domaći kako treba, doprinesete pomirenju u regionu i postanete lider regiona u pozitivnom smislu. I onda će se, verujem, stvari srediti.

Pomenuli ste u više navrata da bi trebalo da se ugledamo na skandinavski model. Može li se od Balkana napraviti „nova Skandinavija”?

- To je dugoročan projekat. U Skandinaviji su sve države dobrostojeće, građane nihove vlade dobro tretiraju i odličan je pokazatelj kako bez obzira na njihove razlike mogu u miru da žive jedni s drugima. Norveška nije članica EU, ali je u NATO, Švedska je u Evropskoj uniji, ali je vojno neutralna, isto i Finska, i to može poslužiti i kao model za zemlje u regionu bivše Jugoslavije. Razgovarajte s komšijama, preuzimite odgovornost, jer različitost može da se preživi ako se tretira na civilizovan način. Pomenuto je da Balkan treba da pripada Balkancima. Da, naravno, ali morate razgovarati jedni s drugima.

Austrija da bude bolja prema Ankari

- Veoma sam nesrećan zbog trenutne politike Austrije prema Turskoj. Mi kao mala zemlja sigurno nismo u poziciji da odlučujemo o tome da li će Turska ući u EU. Nije dobra ideja biti previše ekstreman, i ja ovom prilikom apelujem da se ponovo uspostave dobri odnosi sa Turskom - kaže Petrič.

 Koliko je bitno istaći da Srbija odavno nije više „loš momak” na Balkanu, što neki, izgleda, ne shvataju?

- Tokom 90-ih bilo je neophodno intervenisati sa strane kako bi se okončalo krvoproliće i nisam bio oduševljen time, ali je, naglašavam, to moralo da se uradi. Srbija je sada na putu da nađe „identitet” kao druge države u regionu. Morate se suočiti sa prošlošću, jer to je priča koja se nikada ne završava, ali i da ne ostanete zarobljeni u njoj, nego da se nakon suočavanja okrenete pravljenju budućnosti. Mi u Austriji to dobro znamo, jer se i dalje nosimo sa nacističkom prošlošću od pre 70 godina.

Da li samo Srbija treba da se suoči sa svojom prošlošću ili bi to trebalo da urade sve nekadašnje jugoslovenske republike?

- Naravno da i sve druge zemlje u regionu moraju da se suoče sa prošlošću, jer, na nesreću, nije bilo države gde nije bilo problematičnih pitanja. Međutim, Srbija je i dalje najveća zemlja od svih bivših jugoslovenskih republika i zbog toga mora da preuzme i najveću odgovornost.