Prema rečima generalnog sekretara predsednika Nikole Selakovića, dogovorena je izrada deklaracije o zajedničkom objedinjenom nacionalnom delovanju i definisanju nacionalnih minumuma i principa za opstanak srpske nacije i srpskog naroda.

Selaković je posle sastanka rekao da će deklaraciju, neku vrstu programskog dokumenta pripremiti Srbija i Republika Srpska.

Objasnio je da će na jesen, 25. Ili 26.novembra, kada ulazimo u 100-tu godišnjicu prisajedinjenja Srema, Banata i Bačke Kraljevini Srbiji, ili 1.decembra povodom formiranja Kraljevine SHS predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik RS Milorad Dodik predstaviti deklaraciju.

On je to rekao za RTS posle sastanka predsednika Srbije Vučića sa Srbima iz regiona, na kojem je, kako je istakao, najvažnije bilo pitanje kako država Srbija i njene institucije da daju veći doprinos poboljšanju izučavanja srpskog jezika i kulture među Srbima u okruženju, ali i dijaspori. To je stožer očuvanja nacionalne svesti i bića", podvukao je Selaković.

Ukazao je da su na sastanku bili gotovo svi predstavnici srpskih zajednica iz okruženja, da jedino Srbi iz Albanije nisu mogli da dođu.

Selaković je podsetio i na inicijativu od 2015.godine kada su Srbija i RS, na predlog tadašnjeg premijera Vučića, a prihvatanje Dodika, počele zajednički da obeležavaju značajne datume iz prošlosti, a prvo je bilo obeležavanje pogroma srpskog življa sa područja današnje Hrvatske.

Ocenio je da je urađeno mnogo time što se treću godinu zaredom obeležava „Oluja":

"To je zato jer se čuje mnogo ozbiljnija srpska reč, koja prenosi istinu, govori šta se dogodilo avgusta 1995. godine. Ta srpska reč koja kazuje da nikome nećemo dozvoliti da slavi plač srpske dece, ubistva naše nejači dovela je do toga da ove godine imamo situaciju da se u Kninu na njihovoj zvaničnoj proslavi neće pojaviti nijedan strani ambasador. Oni neće da dolaze na slavlja insceniranih na srpskoj propasti i ubistvima dece", uveren je Selaković.

„Pre nepunih 100 godina, nešto više od 80 za potrebe dvora i kneza Pavla urađena je analiza koja kaže „na današnjim 1936 godien na rpostorima Hrvatske živi više od 1,3 miliona Srba", a po popisima iz 2011. taj broj je pao na 186. 680. Srbi čine 4,36 odsto ukupnog stanovništva, a svega nešto manje od 53.000 ima pravo, smelosti i hrabrosti da kaže da govori srpskim jezikom", ukazao je Selaković.

Sastanak u Gradskoj kući u Novom Sadu trajao je sat i po, a po njegovom završetku svu učesnici su prisustvovali obeležavanju Dana sećanja na stradale i prognane Srbe u "Oluji", na novosadskom stadionu FK "Veternik".

Kako je rekao Selaković, na sastanku su bili prisutni predstavnici Srba iz svih zemalja regiona, osim iz Albanije, koji nisu mogli da dođu.

U razgovoru, bez prisustva medija, učestvovali su i patrijarh srpski Irinej, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, zatim prvi potpredsednik Vlade Ivica Dačić, kao i predsednik Pokrajinske Vlade Igor Mirović, potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, ministar odbrane Aleksandar Vulin, predsednik Matice Srpske Dragan Stanić i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

Predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji Ivan Stoilković rekao je uoči sastanka da je pozicija Srba Makedoniji u odnosu na Srbe u regionu "malo nezavidnija", i da su se u Makedoniji, na mala vrata, vratile "devedesete".

"To je situacija da šta god da uradite, a pogotovo ako je loše, onda je najlakše da se pozovete na Srbe i "ispeglate" greške sopstvene politike", rekao je Stoilković Tanjugu, uoči početka sastanka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa predstavnicima Srba iz regiona.

Dobro je da se razgovara, to je podrška Srbima u regionu, kaže on i dodaje da je širok set pitanja o kojima treba da se razgovara i za koja treba da se traže rešenja, koja bi unapredila položaj Srba.

"U načelu, Srbi iz republika bivše Jugoslavije traže samo ravopravnu poziciju u odnosu na građane sa kojima živimo", kazao je on.
Kad je reč o pravima Srba u Makedoniji, kaže da je jedno vreme zabeležena uzlazna putanja, koja se odnosi na proslavu državnog praznika Svetog Save, koji se obeležava na najbolji mogući način.

"Da nije novonastale situacije, da se Srbi zloupotrebavaju u neke svrhe koje su van zdrave pameti i podsećaju na devedesete godine, situacija bi mogla da se karakteriše kao malo povoljnija", priča Stoilković.

Ističe da je, šta god radili i gde god živeli, uvek bar "jedno oko" svakog Srbina usmereno ka Beogradu.

"Ono što tražimo i uvek ćemo tražiti, to je svrsishodna pomoć i podrška nase maticne države, a to smo mnogo puta i dobijali, uprkos preprekama. Mi nikad nismo odustajali od tog zahteva, ali isto tako nemamo nameru da se odvajamo od politike Srbije", rekao je Stoilković.

Kaže i da je bolje da se razgovori obavljaju kao forma kroz koju se matica upoznaje sa problemima i mogućnostima za njihovo rešavanje, nego kao otvorena podrška.

"Svi Srbi u regionu su svesni i razumeju položaj Srbije i sve probleme sa kojoma se Srbija susreće. Ne bismo želili i vodimo računa da matična država ne bude opterećena problemima, koje bismo im mi nametnuli posredno ili neposredno, a razgovori i komunilacija su najkorisnije sredstvo i metod za podršku Srbima u regionu", rekao je Stoilković. Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ocenio je da su Srbi, nakon raspada bivše Jugoslavije, jedini prinuđeni da brane svoj identitet.

Srbi, koji su bili dominantni u stvaranju bivše Jugoslavije, raspadom te države prošli su najgore, jer u svim zemljama gde su postali manjina imaju loš položaj - od Makedonije, preko Crne Gore i Slovenije, pa i u nazovi državi Kosovo", rekao je Dodik novinarima pred sastanak.

"Srpska nacionalna zajednica je svugde gde postoji šsikanirana i dovedena u problem funkcionisanja i odbrane identiteta", istakao je predsednik RS.

Rekao je i da će na današnjem sastanku glavna tema biti kako zajedno sa vlastima Srbije može da bude prevaziđen loš položaj Srba u regionu.
„

Ovakav format sastanka je veoma važan, jer okuplja predstavnike Srba iz čitavog regioan i na jednom mestu možemo da artikulišemo šta je zajednički interes, a to je da državni organi Srbije, kroz delovanje u regionu, ističu probleme srpske zajednice".
Dodik je rekao da su Srbi u Crnoj Gori suočeni sa gušenjem nacionalnog identiteta, i da su stvari "došle do nepodnošljivog nivoa".

Srbi u Hrvatskoj se suočavaju sa brojnim nerešenim, i to osnovnim životnim, pitanjima i to ćemo preneti predsedniku Aleksandru Vučiću na sastanku, kaže sef zastupnika SDS S-a u hrvatskom Saboru Boris Milošević i dodaje da bi dve zemlje možda mogle da dogovore neke zajedničke projekte, od kojih bi obe imale interes.

"Mogu se dogovoriti možda čak i zajednička sednica dve vlade. Pa i neki projekti gde bi i Srbija i Hrvatska mogle naći zajednički interes, jer je prostor gde Srbi žive većinom u Hrvatskoj zapravo napušten prostor, odakle ljudi odlaze, jer nema investicija. Mislim da bi i Hrvatska i Srbija mogle naći interes da ljudi ostanu na ognjištima", rekao je Milošević.

Problemi sa kojima se Srbi suočavaju u Hrvatskoj su, pojasnio je Milošević u izjavi za Tanjug uoči sastanka u Novom Sadu, brojna nerešena pitanja, od poštovanja manjinskih prava do rešavanja posledica rata - stambeno zbrinjavanje, obnova koja još nije dovršenena, elektrifikacija kuća i domova koji su obnovljeni i koji nemaju još struju...

Srbija, dodaje, može pomoći, posebno ovih dana kada su pojačane tenzije između dve zemlje, slanjem poruke pomirenja, dijaloga i podrške Srbima u Hrvatskoj kako bi mogli da žive dostojanstveno kao ravnopravni građani te zemlje.

Sastanak predsednika Vučiha i srpskog državnog vrha sa predstavnicima Srba iz regiona doprinosi rešavanju problema, jer je, kaže Milošević, "uvek potrebno razgovarati, razgovarati i razgovarati".