Država je najpre podigla starosnu granicu za žene koje ulaze u proces biomedicinski potpomognute oplodnje sa 40 godina na 42 godine, a onda je donet i novi Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji koji će, kada bude kompletiran pravilnicima, omogućiti i formiranje banke reproduktivnih ćelija, tkiva i embriona, a u određenim slučajevima i zamrzavanje jajnih ćelija o trošku države.

Savremeni način života učinio je da se u velikom broju slučajeva roditeljstvo odlaže, ali je tome
doprinela i činjenica da se životni vek produžio, a medicina uznapredovala, između ostalog, i u oblasti razvoja vantelesne oplodnje.

U mnogim zemljama starosna granica za biomedicinski potpomognutu oplodnju koju pomaže država zato je pomerena i na iznad 47 godina.

U Srbiji se kod žena starijih od 42 godine vantelesna oplodnja uglavnom radi samo u privatnoj praksi, a nekoliko gradova i tada finansijski pomaže kao što su: Kruševac, Zrenjanin, Vranje,
Smederevska palanka, Ruma, Inđija i Pančevo.

Lekari, međutim, upozoravaju da parovi treba da vode računa o tzv “biološkom satu” jer stepen
ostvarivanja trudnoće i priprodnim putem i uz pomoć vantelesne oplodnje značajno opada posle 40
godine.

Jedan od naših najistaknutijih stručnjaka u oblasti reproduktivnog zdravlja, prof. dr Slobodan R.
Radulović, zahvaljujući čijoj Specijalnoj bolnici “Beograd” se u 52-goj godini u ulozi majke ostvarila i
glumica Ljiljana Jakšić, kaže da je i u ovoj oblasti neophodna edukacija građana jer se i dobre vesti
pogrešno tumače.

“Ljudi na primer činjenicu da se neka žena ostvarila u ulozi majke u poznijim godinama mešaju sa
stepenom plodnosti, pa i šansi za uspešnost vantelesne oplodnju” kaže prof. dr Radulović i objašnjava da plodnost žena opada već od 30-te godine, te da mnoge žene ulaze u menopauzu već sa 45 godina.

Osim što se sa godinama povećava i procenat steriliteta, kod žena koje imaju više od 35 godina
veći je i procenat povišenog pritiska i duplo veći broj porođaja carskim rezom nego kod žena u
dvadesetim.

Sasvim je, međutim, drugačija situacija sa samom trudnoćom, što je takođe, zona zabluda, jer
ljudi pogrešno veruju da su trudnoće u poznijim godinama uvek rizičnije.

“Sama trudnoća mnogo manje zavisi od starosti žene nego od mnogih drugih faktora kakvi su
genetika, zdravstveno i opšte stanje organizma”, kaže prof. dr Radulović.

On pojašnjava da je upravo zbog toga važno objasniti ljudima da na vreme treba da misle na svoje potomstvo, sve i ako u određenim godinama nisu spremni da se baš tada ostvare u ulozi roditelja.

“Važno je sačuvati biološki reproduktivni materijal, odnosno jajne ćelije i spermatozoide, zbog
čega svima koji imaju partnere a nisu spremni da se u mlađim godinama ostvare kao roditelji savetujemo zamrzavanje jajnih ćelija odnosno sperme, baš kao što to treba da učine i oni koje očekuju neke rizičnije operacije” - kaže prof. dr Radulović ističući da tim više pozdravlja odluku države da finansira i zamrzavanje u slučajevima u kojima je to neophodno zbog drugih zdravstvenih problema koji mogu uticati na kasniji sterilitet.

Zamrzavanje jajnih ćelija – krioprezervacija

Krioprezervacija je proces u toku koga se ćelije ili čitava tkiva zamrzavaju kontrolisanim procesom
zamrzavanja do vrlo niskih temperatura (-80°C) i čuvaju na temperaturi tečnog azota (-196°C). Na ovim niskim temperaturama, sve biološke aktivnosti, uključujući i biohemijske reakcije koje bi ćelije dovele do smrti, su zaustavljene.