Na pitanja kako su tekli pregovori u Dejtonu, kako se u pregovorima ponašao Milošević i kakvi su odnosi bili u tim razgovorima, Vladimir Lukić kaže:
- Bez obzira na to što o Slobodanu Miloševiću postoje različita mišljenja, posebno nekih ljudi u Republici Srpskoj, tvrdim da je veliko pitanje koliko bi dugo opstali kao Srpska u ratu da nije bilo Srbije i Miloševića. Isto tako, da nije bilo Slobodana Miloševića, mi sigurno ne bismo imali ono što danas imamo. Da nije njega bilo, možda bi nam granica bila na reci Vrbas. Ne smemo zaboraviti da su, zahvaljujući onima koji kritikuju Miloševića, doprineli i predali 12 krajiških opština, što me posebno ljuti. Ne samo da su zanemarili podgrmečke opštine, nego su zanemarili i sudbinu Republike Srpske Krajine. Ti ljudi su to i branili u pregovorima u Dejtonu, a tamo smo otišli sa 66,5 odsto teritorije tadašnje BiH.
Na naše pitanje kako su tekli pregovori i da li se Milošević mogao da nosi sa pregovaračima u Dejtonu, Lukić odgovara:
- Iz tadašnje delegacije Jugoslavije Milošević je bio sposoban, kompetentan i ličnost koja je ipak dominirala. Ne samo da je dominirao u našoj delegaciji već je dominirao, a u to sam se lično uverio, i u razgovoru sa drugima. On je jedini koji je sa Balkana, bolje rečeno iz bivše Jugoslavije, bio uvažavan.
Rasprava trajala 20 dana
Konferencija u Dejtonu je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsednik Alija Izetbegović, predsednik Srbije Slobodan Milošević i hrvatski predsednik Franjo Tuđman, kao i glavni američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.
Kada je reč o tome da li je Srpska u pregovorima mogla dobiti još više od onoga što je potpisano, Lukić ističe:
- Mi smo u Dejtonu dali mnogo više nego što smo trebali i, kad vi date više, pitanje je šta sve možete dobiti. Lično mislim da smo mi u Dejtonu prošli veoma dobro. Nisam toga ni bio svestan tada u Dejtonu, već mnogo kasnije.
Lukić tvrdi da Srbija i srpska delegacija nisu ništa dale ili prodale u Dejtonu.
- Nismo mi dali, nego su neki drugi kasnije dali - odnosno prodali.
Na pitanje je li Srpska u pregovorima imala mogućnost da zadrži Sarajevo i dobije izlaz na Jadransko more, on kaže:
- Meni je rečeno ono što je Milošević već dogovarao, a to je da damo 48 kvadratnih kilometara teritorije Trebinja uz dubrovačku granicu, da bismo dobili Prevlaku do polovine Molunata kao izlaz na more. Međutim, pošto je došlo do svađe Momčila Krajišnika i Miloševića kada je trebalo o tom da se razgovara, nikome zbog te svađe nije palo na pamet.
Crtao granice u Dejtonu
Vladimir Lukić je kao ekspert za geodeziju u Dejtonu crtao karte koje je u pregovorima predlagala i prihvatala srpska delegacija i zna svaki milimetar teritorije koji smo dobili i izgubili u Dejtonu.
Rasprava trajala 20 dana
Konferencija u Dejtonu je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsednik Alija Izetbegović, predsednik Srbije Slobodan Milošević i hrvatski predsednik Franjo Tuđman, kao i glavni američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.
Komentari (6)