U beogradske privatne predškolske ustanove nedavno je upisano i desethiljadito dete kome grad Beograd refundira deo troškova, lista primljenih u državne vrtiće proširena je za oko 2.000 mesta, prvi put predškolci će se obresti i u adaptiranim školskim zgradama. Sve ovo su razlozi za intervju sa Slavkom Gakom, gradskim sekretarom za obrazovanje i dečju zaštitu.

Ponosan sam na sanaciju škole u Begaljici

Uskoro počinje i nova školska godina. Koje su najveće sanacije školskih objekata na koje ste posebno ponosni?

- Ovo je septembar od kog ne strepim i što se tiče škola i što se tiče vrtića. U prvih sedam meseci ove godine u beogradske škole, u investicione radove i nabavku opreme uloženo je 437 miliona dinara. Ipak, najponosniji sam što smo uspeli da ubrzamo sanaciju Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ u Begaljici. Radovi će biti završeni sredinom septembra. Radi se punom parom i posle više od godinu dana od požara 250 đaka neće putovati na nastavu. To je najveća satisfakcija mog dosadašnjeg rada u Sekretarijatu, ali neću biti zadovoljan
dok svi beogradski đaci ne budu imali sve uslove za učenje.

Iza nas je konkurs za upis u beogradske vrtiće sa rekordnim brojem prijava. Koliko će ostati neupisane dece i koliko novih mesta možete otvoriti?

- Mesta u vrtićima su bila najveći izazov za nas, ali sam zadovoljan rezultatima. Prvo što sam uradio kada sam preuzeo ovu važnu funkciju bila je lična karta svih vrtića - koliko mesta ima, koliko je dece u prioritetu, šta nedostaje, gde je najkritičnije. Insistirao sam da se u svih 17 predškolskih ustanova preispitaju kapaciteti i gde god je bilo moguće proširene su liste na način da se zadrži kvalitetan i bezbedan boravak dece. Tako smo došli do 1.841 žalbe rešene u korist roditelja i to smatram uspehom jer će ispod crte ostati manje od 4.000 dece, a prošla radna godina je završena sa listom od 10.000 dece. Do septembra će biti još mesta jer će se roditelji koji su konkurisali na više mesta opredeljivati za jedno, čime će se oslobađati ta druga mesta. Dalje, projekat „Mreža škola“ će stvoriti 1.200 dodatnih mesta u školama koje imaju manjak đaka i prazne učionice koje ćemo adaptirati za predškolce. Za oko 200 njih će tri škole biti spremne već u septembru.

Oko 10.000 dece je uz refundaciju grada upisano u privatne vrtiće. Šta odgovarate kritičarima kada kažu da je visoka cena koju plaćamo za to?

- Znate šta bi bila visoka cena? Da je 10.000 dece neupisano, a da roditelji ne znaju šta će s njima dok su na poslu. To bi bilo najskuplje. Beograd može da podnese ovu pomoć roditeljima i nijednog momenta nismo imali bilo kakve dileme oko toga. Gradska vlast mora biti servis građana Beograda i to je možda i najplastičniji primer čemu služimo - da nađemo rešenje kada je ono preko potrebno građanima. Reakcije roditelja su neprocenjive i one nam govore da je ova odluka grada odlična.

Novi vrtići bi rešili problem. Kakvi su planovi za izgradnju?

- U periodu od 2014. do 2016. izgrađeno je pet vrtića u Beogradu i još dva su adaptirana. Grad Beograd je opet finansijski stabilan i ponovo može da gradi vrtiće. Sredinom juna počeli su radovi na izgradnji vrtića u naselju Altina, koji će moći da primi do 200 dece i biće gotov na proleće. Takođe, 70-80 dece će biti kapacitet vrtića u Denkovoj bašti na Zvezdari, vrtića koji je izgrađen 2011, ali su sada konačno rešeni imovinsko-pravni odnosi i ovaj vrtić će početi sa radom.

Priča se da ste strog šef?

U beogradske privatne predškolske ustanove nedavno je upisano i desethiljadito dete kome grad Beograd refundira deo troškova, lista primljenih u državne vrtiće proširena je za oko 2.000 mesta, prvi put predškolci će se obresti i u adaptiranim školskim zgradama. Sve ovo su razlozi za intervju sa Slavkom Gakom, gradskim sekretarom za obrazovanje i dečju zaštitu.