Ili će još nad njom lebdeti izmaglica balkanske poludržave, orijentalnog nasleđa? Odlučivanje je u toku i vodi se u podgoričkom Višem sudu, gde je otvoren proces grupi optuženoj da je pre skoro godinu dana u izbornom prepodnevu pokušala da nasiljem zbaci vlast. Suđenje ovoj grupi je test zrelosti za crnogorsku pravnu državu, koja je mnoge provere već prošla uoči ulaska u NATO.

Suđenje će potrajati i posle 16. oktobra, kada se navršava godinu dana od događaja koji su mogli da odvuku i Crnu Goru i čitav region u haos iz kojeg bi se Balkan teško vratio u normalu. Na ovom mestu nećemo, niti je moguće prognozirati ishod procesa. Međutim, potrebno je ukazati na činjenicu da je Crna Gora pre skoro godinu dana bila suočena sa retko viđenim pokušajem destabilizacije, pa čak i za prilično brutalne balkanske standarde. Sa ove vremenske distance jasno je da su izbori u Crnoj Gori 16. oktobra prošle godine bili odsudni za Crnu Goru, koja je već tada bila na samim vratima članstva u NATO. Izbori su protivnicima tog članstva bili poslednja prilika da spreče ulazak u NATO, iako im istraživanja nisu davala ni minimum nade za optimizam. Ono što se prema zvaničnoj verziji dogodilo, a iz suđenja bi trebalo da saznamo šta se zaista pripremalo, trebalo je da dovede do toga da Crna Gora preko noći odustane od ulaska u Alijansu.

Već sada je u opticaju previše detalja koji ukazuju na „inostrani element“ u ovom slučaju, konkretno umešanost ruskih državljana u podgoričke događaje i planove. Zvaničnici insistiraju na tome da nije reč o umešanosti vlasti Rusije, ali napominju da su uključeni ruski „nacionalistički krugovi“ u saradnji sa pojedincima iz vlasti. Poslednji takav detalj stigao nam je nedavno, putem stranica uticajnih britanskih medija, koji su objavili fotografije na kojima se vide dvojica ruskih obaveštajaca (inače često pominjanih u crnogorskoj aferi), kako razgovaraju u jednom beogradskom parku i susreću se sa saradnicima iz Srbije, takođe optuženim za pokušaj prevrata u Crnoj Gori.

Kako god bilo okončano suđenje pred podgoričikim Višim sudom, jasno je da neće biti uspostavljena formalna veza crnogorske afere sa zvaničnom Moskvom. To je bilo jasno već nekoliko dana posle prošlogodišnjih događaja u Podgorici i prilično blage, gotovo nezainteresovane reakcije Ministarstva spoljnih poslova Rusije. Ostaće, međutim, trajni osećaj da poduhvat ovako velikih dimenzija i očekivanja ni u kojem slučaju nije mogao biti originalni crnogorski proizvod. Crna Gora je u međuvremenu postala članica NATO i ta činjenica joj kao zemlji već daje mnogo veći kredibilitet na međunarodnom planu nego što ga je imala pre toga. Zato će i odluka njenog suda, ma kakva bila, biti uvažena kao odluka države sa respektabilnom međunarodnom preporukom.