"Dugo očekivani globalni oporavak pušta korene", rekla je ona sinoć u Harvardovoj "Kenedi" školi za državnu upravu, prenosi agencija AFP.
Zemlje širom sveta uočavaju obnovljenu ili održivu ekonomsku ekspanziju, koja koincidira sa većom stabilnošću banaka i tržišnim poverenjem, navela je Lagard.

"Može li svet da ugrabi priliku tog uzleta kako bi se obezbedio oporavak i stvorila inkluzivnija ekonomija koja radi za sve?" upitala je.

Njena opažanja dolaze nedelju dana uoči početka godišnjeg sastanka MMF-a i Svetske banke sa 189 država članica, na kom će Fond predstaviti ažurirane prognoze globalnog rasta.

MMF od prošle godine pruža otpor plimi populizma u razvijenom svetu, i silama koje imaju neprijateljski stav prema liberalizaciji trgovine u Sjedinjenim Državama i Evropi.

Lagard se posebno osvrnula na ono što, kako je rekla, predstavlja opasnosti na horizontu, uključujući usporavanje rasta, povećanje nejednakosti u naprednim ekonomijama i neuspeh u pogledu prilagođavanja tehnološkim promenama.

"Kao rezultat toga, naša društvena struktura se cepa i mnoge zemlje prolaze kroz intenziviranje političke polarizacije", ocenila je ona.

Lagard smatra da će odsustvo aktivnost u tom pogledu "dozvoliti da se protraći sadašnji dobar oporavak", što će dovesti do slabljenja rasta, usporavanja otvaranja radnih mesta, urušavanja mreža socijalne sigurnosti i ponovnoj izloženosti finansijskih sistema budućim krizama.

Založivši se za monetarne i fiskalne politike koje podržavaju rast, Lagard je takode rekao da zemlje treba da ulažu u infrastrukturu, istraživanje i razvoj kako bi povećale produktivnost i tražnju, kako smanjile nezaposlenost i nedovoljnu zaposlenost.

Širenje dostupnosti zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, kao i usvajanje progresivnog oporezivanja moglo bi da pomogne smanjenju nejednakosti, dodala je ona.

"Istraživanje MMF-a pokazalo je da prekomerna nejednakost otežava rast i podriva ekonomske temelje zemlje", rekla je ona, dodajući da nejednakost "nagriza poverenje unutar društva i podstiče politicke tenzije".

Šefica MMF-a je takode ocenila da klimatske promene predstavljaju "pretnju za svaku ekonomiju i svakog građanina", ističući da bi porast prosečne godišnje temperature za jedan stepen Celzijusa u zemlji poput Bangladeša smanjio bruto domaći proizvod po stanovniku za skoro 1,5 posto.

"Kreatori politika treba da koriste sve alate koji su im na raspolaganju i da deluju odmah", zaključila je Lagard.