Svetska zdravstvena organizacija iznela je podatke u kojima je navedeno da je od kuge obolelo više od 2.000 ljudi, a broj žrtava porastao je na 171, piše "Delji Mejl".

Ukoliko nastavi da se širi ovakvom brzinom, ova epidemija preti da dostigne onu iz 13. veka kada je takvozvana kuga "Crna smrt" odnela čak 600 života.

Osim Madagaskara, nekoliko slučajeva zabeleženo je u Malaviju, a zemlje koje treba da se pripreme za epidemiju trenutno su Južna Afrika, Sejšeli, Mauricijus, Komori, Mozambik, Kenija i Etiopija.

Pol Hanter, profesor zdravstvene zaštite na Univerzitetu u engleskoj regiji Istočna Anglija, smatra da bi kuga mogla da se proširi preko mora i zahvati i drugi kontinente.

- Ukoliko bi se bolest proširila na centralne delove Afrike, bilo bi teško iskontrolisati je. Ukoliko ne bude stavljena pod kontrolu, već uzme zamah, zapretiće svakako i ostatku sveta.

Profesor Džimi Vidvort, stručnjak londonskog Fakulteta za higijenu i tropske bolesti ističe da je ova epidemija nešto što nije viđeno u poslednjih 50 godina.

Šarlot Ndiaje, radnik Svetske zdravstvene organizacije koji je bio u Madagaskaru, situaciju je opisao kao strašnu i istakao da članovi zaraženih porodica kojima je zbog ozbiljnosti situacije ponuđeno da se leče na bolje snabdevenim mestima, ne žele da se odvoje od svojih najmilijih.

Takođe, stotine porodica ne zna šta da radi sa mrtvim telima svojih članova porodice, dodaje Ndiaje za južnoafrički medij "Mail&Guardian".

Procedura sahranjivanja mrtvih koji su preminuli od posledica epidemije je sledeća: najpre se specijalnim supstancama uklone bakterije sa mrtvih tela koje bi se eventualno širile na žive, a potom se leševi stavljaju u zapečaćene kese i sahranjuju u zajedničke grobove.

Međutim, takav način sahranjivanja nije u skladu sa tradicijom i kulturom ljudi na Madagaskaru, pa vrlo često dolazi do nesporazuma i negodovanja stanovništva.