Španska kuća će postati kuća arhitekture, najavio je gradonačelnik Siniša Mali, a to znači da će gotovo uništeno zdanje u Ulici braće Krsmanović 2 biti centar u kome će namerni i slučajni posetioci moći da se obrazuju o arhitekturi, pogledaju izložbu najboljih rešenja sa nekog od konkursa, saznaju zašto ne može svako ko gradi da se nazove arhitektom, piše Politika.

Zato će grad sa Društvom arhitekata Beograda, početkom sledeće godine, raspisati konkurs za izbor rešenja koje će biti osnov za obnovu objekta, najavljuje Milutin Folić, gradski urbanista.  

– Namera nam je da se u budućem razvojnom centru za arhitekturu širi znanje o arhitekturi uopšte i arhitekturi Beograda, da podstaknemo razmenu i saradnju među članovima arhitektonskog, dizajnerskog, razvojnog, naučnog, društvenog i sektora
lokalne uprave i inspirišemo nove ideje o ulozi arhitekture u zajednici. Kada pogledamo kakvi se objekgi grade, čini se kao da arhitekta može svako da bude i da nam ta profesija uopšte nije potrebna – ističe Folić i dodaje da će budžetom za 2019. godinu grad obezbediti sredstva za izgradnju. 

Španska kuća, koja u tom delu Savamale postoji već 137 godina, planskim dokumentom za „Beograd na vodi” predviđena je za objekat kulture dok će Braće Krsmanović, kada pruga bude izmeštena, postati ulica za pešake. Iako izgleda da će kuća da se sruši svakog trena, njena spoljašnja autentičnost mora da bude obnovljena zato što se objekat nalazi u okviru prostorne celine Stari Beograd.

Od arhitekata koji budu učestvovali na konkursu očekuje se da u prizemlju osmisle hol sa info-pultom, knjižaru, suvenirnicu, višenamenski izložbeni prostor i salu sa predavanja, prezentacije, biblioteku... Na spratu bi mogao da se nađe kafe restoran, prostor za radionice, a administracija je predviđena za tavanski deo ako to bude izvodljivo.

Podrum bi služio za tehničku podršku centru i, ako njegovi gabariti budu dovoljni, tu je planirana višenamenska sala.  

Ko god da kuću arhitekture bude otvorio 2019, od njega se očekuje da objasni zašto se to zdanje zove Španska kuća. Jer u potrazi za poreklom imena kontaktirali smo Opštinu Savski venac, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada, Gete institut,
Servantes, Turističku organizaciju Beograda, brojne istoričare umetnosti, arhitekte.

Niko od njih nije znao da odgovori kako je zgrada u Ulici braće Krsmanović 2 prekrštena u Špansku kuću.  

Španska kuća podignuta je oko 1880. godine kao ugaona palata sa podrumom, prizemljem i spratom, oblikovana u duhu akademske arhitekture 19. veka.

U vreme zidanja bila je jedna od najreprezentativnijih objekata u ovom delu savske padine. Zgrada je korišćena za potrebe pristaništa. Posle Prvog svetskog rata, u objektu je bio smešten i Muzej rečnog brodarstva, podaci su Dokumentacionog centra gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Nameru da objektu vrate muzejsku namenu imala je firma „Jugoslovensko rečno brodarstvo”, koja je kancelarije u Braće Krsmanović zakupljivala desetak godina sve do 2003. godine. To im nije pošlo za rukom, a Muzej rečnog brodarstva napravili su u njihovoj poslovnoj zgradi u Ulici kneza Miloša.  

Kuća je nacionalizovana 1960. godine, a četiri godine kasnije prešla je pod okrilje Poslovnog prostora opštine Savski venac.

Pre pet godina, tadašnji zakupac planirao je da Špansku kuću pretvori u hotel, ali je odustao. Jedan od razloga bio je taj što su se pojavili naslednici starih vlasnika koji tu nekretninu potražuju.