Ekonomska ekspanzija ne jenjava, a realni rast BDP-a za 2017. godinu trebalo bi da bude 1,9 odsto, navodi se u izveštaju Evropske komisije.

Evropska komisija u svom kvartalnom izveštaju o stanju evropske ekonomije u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima naglašava da se u Srbiji realni rast BDP-a u trećem kvartalu 2017. godine povećao za 2,1 odsto u odnosu na isti period 2016. godine što je, kako se navodi, u velikoj meri podstaknuto investicijama i potrošnjom domaćinstava.

- Usled snažnih investicija, realni rast BDP-a u trećem tromesečju je porastao na 2,1 odsto sa 1,4 odsto koliko je iznosio u prethodna tri meseca. Privredna aktivnost je ubrzana u većini sektora, naročito u građevinarstvu i rudarstvu, proizvodnji, snabdevanju električnom energijom, gasom i parom - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

Dodaje se da je zbog letnjih suša poljoprivreda ostala jedini sektor koji je negativno (zabeležen pad aktivnosti od 11,1 odsto u odnosu na isti period lane) uticao na privredni rast Srbije u trećem kvartalu 2017. godine.

Investicije beleže rast od 6,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su na dvocifreni rast od 11,4 odsto u oblasti izvoza robe i usluga najviše su uticale direktne strane investicije i jaka potražnja iz EU.

Uvoz je sa već snažnog rasta od devet odsto u drugom kvartalu ( u odnosu na isti period prošle godine) porastao na 10,7 odsto u trećem kvartalu.

"Ekonomska ekspanzija nastavljena je nesmanjeno i u poslednjim mesecima godine, a prema preliminarnim procenama, realni rast BDP-a iznosio je 1,9 odsto za celu godinu", stoji u poslednjem izveštaju Evropske komisije koji se odnosi na stanje ekonomije u Srbiji.

U Evropskoj komisiji navode da je stopa nezaposlenosti stanovništva u Srbiji, starosne dobi od 15 i više godina, iznosila 12,9 odsto u trećem kvartalu 2017. godine.

- Broj nezaposlenih smanjen je za 21,9 hiljada ili 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je stopa zaposlenosti u trećem kvartalu dostigla najviši nivo (48,2%) od početka ankete o radnoj snazi u 2014. godini", piše u poslednjem izveštaju Evropske komisije.

U dokumentu se dalje navodi da je izvoz Srbije u evrima porastao za 12 odsto u periodu septembar - novembar 2017. u odnosu na isti period 2016. godine.

- Stabilan učinak izvoza uglavnom je bio rezultat robusnog porasta izvoza robe za 14,4 odsto. Međutim, poljoprivredni izvoz je snažno opao od avgusta, jer je loše vreme u velikoj meri uticalo na neke useve.

Porast u domaćoj potražnji odrazio se na rast uvoza u periodu oktobar - novembar za više od 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine što je u proseku porast od 14,6 odsto za period januar - novembar 2017. Uvoz, na prvom mestu, kapitalnih dobara, ubrzan je snažno, što ukazuje na značajan rast investicionih aktivnosti u poslednjem kvartalu godine. Kao rezultat takve dinamike u trgovini, robni deficit je od januara do novembra porastao na 3,8 milijardi evra, što je više za 20 procenata u odnosu na isti period prošle godine, navode u Evropskoj komisiji.

U delu kvartalnog ekonomskog izveštaja koji se odnosi na Srbiju u Evropskoj komisiji napominju da je inflacija u zemlji u oktobru i novembru ostala na stabilnih 2,8 procenata.

U zaključku Evropska komisija navodi da je do kraja novembra izvršenje budžeta Srbije uveliko prevazišlo ciljeve deficita i prihoda.

- Opšti suficit države povećao se na 95,1 milijardi dinara ili 2,1 odsto procenjenog godišnjeg BDP-a, prema revidiranom godišnjem cilju deficita od 1,1 % BDP-a. Ukupan rast prihoda iznosio je 7,5 odsto u odnosu na isti period lane, podstaknut snažnom poreskom politikom i prihodima od socijalnog osiguranja. Ukupni rashodi porasli su za samo 1,5 odsto, dok je tekuća potrošnja ostala pod kontrolom - kažu u Evropskoj komisiji.

Poslednji ekonomski izveštaj Komisije zaključuje da je državni dug Srbije krajem novembra 2017. godine iznosio je 23,4 milijarde evra ili 62,6 odsto procenjenog godišnjeg BDP-a što je smanjenje sa 71,9 procenta sa kraja 2016. godine.