Svečanosti su prisustvovali i ministri u Vladi Srbije, predstavnici diplomatskog kora, Vojske Srbije i veliki broj građana.

Pre početka državne ceremonije, patrijarh srpski Irinej služio je liturgiju, kojoj je prisustvovao ministar Nenad Popović.

Predsednici Vučić i Dodik položili su venac na spomenik vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu a zatim se i obratili okupljenima.

Na centralnoj svečanosti obeležavnja Dana drzavnosti predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da ćemo Srbiju odbraniti od uticaja i interesa velikih sila, ali da je još važnije da sačuvamo i obnovimo naš narod, jer "sve nam je džabe ako nemamo ljudi".

"Za to nam je potrebna podrška svakog pojedinca u Srbiji", rekao je VUčić, ukazujući na dramatičan pad nataliteta.

Objasnivši da nam je sada potrebna i sudbonosna i istorijska odluka, onakva kakvu su pre dva veka doneli viđeni Srbi u Orašcu, Vučić je poručio i da, imajući to iskustvo, danas možemo sve "jer su nas oni tome naučili".

To, kako je rekao, može da stane u reči koje je tada izgovorio "nepismeni Miloš sanjajući da svi Srbi pišu, a ta je reč - sloboda".

"I danas dok ovde stojim, stojim na mestu koje postoji u svakome u nas. Ogromna je obaveza, sve što nas čeka u danima pred nama, moramo da rešavamo, a da nam ruke i obraz ostanu čisti. Moramo da dajemo a da ništa ne izgubimo, da se pomirimo, a da ostanemo časni", porucio je te dodao: "Možemo da nađemo rešenje kao što su ga oni tražili i našli opredeljujući se u 19. veku za život u modernoj državi.

On je, u govoru, rekao da je Sretenje dan kada se sećamo naših slavnih predaka, kada se građani sreću kako sa prošlošću, tako sa sobom i sa sadašnjošću.

„Slaveći današnji dan slavimo dve svete vrednosti za koje su se naši preci izborili - slavimo slobodu i slavimo srpsku državu. I kako je rekao Vitezović, slobodu nam je osvetlio Karađorđe, a srpsku državu uspostavio Miloš Obrenović. Vremenska distanca je više nego dovoljna da shvatimo pogubnost svih srpskih podela", naglasio je Vučić dodajući da je pred nama dugačak i težak put.

Pred nas su, prema njegovim rečima, podigli planinske vence uslova i prepreka, ali smo potomci onih 300 koji su se ovde okupili, čela su nam visoko i imamo da kažemo ono što je rekao Hanibal krenuvši na Rim „ili ćemo naći put ili ćemo ga sami napraviti"“.

„Ovo je, Srbija - slobodna i nezavisna, Srbija knezova i seljaka, Pupina i Tesle, Crnjanskog i Andrića, Putnika i Mišića, svih nas koji smo njihova deca i koji znamo šta nam je činiti. Danas možemo sve jer su nas oni tome naučili. Dok ovde stojim, stojim na mestu koje postoji u svakome od nas, onome što nas čini i prožima da budemo časni i dostojanstveni. Sve što nas čeka moramo da rešavamo a da nam ruke i obraz ostanu čisti, da dajemo a da ništa ne izgubimo", kazao je on.

Podsetio je da su se daleke 1804.nedaleko od mesta na kojem se održava svečanost okupili najviđeniji Srbi Šumadije, sabrali se i doneli odluku da se podignu protiv Osmanske vlasti, time zapalili plamen koji je bio toliko veliki i moćan da osvetli put Srbima i drugima oko nas koji su živeli u ropstvu.

Iako je ustanak bio ugušen, kako je dodao, ništa više nije moglo da mu se prepreči.

Vučić je, u svom govoru, ukazao da Srbija ide ka članstvu EU, ali ne zapostavlja prijateljstva sa Rusijom, Kinom i drugima.

„Zahvaljujući mudroj politici kojom nas je naučio gospodar Miloš, naša Srbija iz dana u dan sve snažnija u svim poljima. Svakim danom je sve više poštovanija i uvaženija, njena reč se sve više sluša i odmerava. Zahvaljujući merama štednje uspelismo da ozdravimo finansije i uzdižemo privredu. Rezlutate u pravoj meri i obimu ćemo tek videti“, poručio je on.

Istakao je da kao predsednik mora da ukazez na ozbiljne probleme, a najvažniji i najteži problem, problem svih problema, je smanjenje broja naših stanovnika.

„Država ne sme da se maša u odluku pojedinaca, jer je osnivanje porodice privatna odluka, ali kao predsednik saopštio bih brojeve koji nisu dobri i koji su zabrinjavajući. Pre 67 godina rođeno je oko 165.000 dece, a sada čak 100.000 manje. Kada ne bismo činili ništa na ovom planu situacija bila bi sve gora. Demografija i natalitet izuzetno su važne za budućnost naše zemlje“, rekao je Vučić.

Kazao je da moramo da brinemo i planiramo sledećih 20 i 30 godina, a to nije daleko.

Podsetio je da se država iz dana u dan sve više razvija, otvara fabrike,r adna mesta, pravi sportske dvorane, velelepne zgrade, bolnice, ali sve je to džaba ako nema ljudi, ako u našoj junačkoj Šumadiji bude sve manje dece čiji će plač i radost obradovati domaćine.

Međutim, kako je primetio, zbog demografske recesije se sve manje rađamo i ljudi napuštaju zemlju, "naša zemlja je pred problemom kojim moramo da se bavimo kao društvo".

„Treba da počnemo sa borbom protiv našge najvećeg neprijatelja - našeg nestajanja. To je borba za opstanak i budućnost Srbije“, poručio je Vučić dodajući da je svestan da će biti veoma teško, ali da zna i da se vredi boriti kao što su to činili naši preci.

Samo takvom borbom protiv sopstvenog nestajanja i ozbiljnom politikom brige o svakom građaninu, ali i mira, stabilnosti, tollerancije, obezbedićemo da u boljoj, prosvećenijoj Srbiji naši potomci slave Srbiju, kazao je on.

"Na današnji praznik nemamo čega da se stidimo, već imamo pravo i obavezu da se ponosimo precima, ali i obavezu da se brinemo o potomcima i zato moramo da se posvetimo najvećem problemu - nestajanju", rekao je Vučić, te dodao da je ponosan što je prvi predsednik Srbije koji je došao u Orašač i koji je mogao ispred spomenika Karađorđu da kaže nekoliko reči o problemima.

Izveden je i kuturno umetnički program "Korak ka Evropi".

Srbija danas obeležava Sretenje - Dan državnosti u znak sećanja na 15. februar 1804. godine kada je u Orašcu počeo Prvi srpski ustanak, ali i na isti dan 1835. godine kada je proglašen prvi srpski Ustav.

 

 

Dodik: Ovaj vek neka bude vek srpske slobode 

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas u Orašcu da nema boljeg mesta od tog da okupi Srbe, jer je u tom mestu na najbolji mogući način sublimirana istorijska težnja srpskog naroda - težnja za slobodom. Čestitajući Dan državnosti, Dodik je istakao da su Srbi sav svoj nacionalni i narodni život proveli u neprestanoj borbi za slobodu i "nisu proizveli samo jednog Karađorđa, nego mnogo Karađorđa i znane i neznane junake koji su se borili za slobodu". "Danas je Srbija vraćena srpskom narodu, a srpski narod gde god bio, ovde i tamo, blizu i daleko, okupljen je oko nacionalne ideje i države Srbije u ideju koja se zove sloboda i naš nacioalni ponos i identitet", rekao je Dodik. On je podvukao da su Srbi morali da prođu mnoge zablude, a jedna od njih je Jugoslavija, jer su, kako je rekao, Srbi stvarajući Jugoslaviju hteli da stvore slobodu i za druge, a ne samo za sebe, "da bi ti drugi na kraju u raspadu Jugoslavije, stvorili svoje države". "Ali i nas vratili Srbiji i danas srpski narod ima dve države - Srbiju i Republiku Srpsku. Ponosno smo okupljeni oko ideje srpskog naroda", naznačio je predsednik RS. On je ponovio reči predsednika Srbije da ne postoje hrvatski, bosanski ili drugi Srbi, već jedinstven srpski narod - gde god se nalazio i živeo, sa tradicijom, krsnom slavom, jezikom, pismom i srpskim govorom. "Čast mi je što mi je data prilika da u jedinstvenom danu za srpski narod pošaljem poruke okupljanja, jedinstva srpskog naroda, očuvanja našeg identiteta, ponosa, našeg uspeha u istoriji i naših obeležavanja stradanja koja su bila ogromna", naveo je Dodik. Kako je rekao, srpski narod, koji je dao Teslu i mnoge ljude svetskog formata, sa pravom danas može da proslavlja dan Srbije i sve naše praznike i da govori o slobodi, jer smo mi predvodnici te slobode na ovim prostorima, "okupljeni pod zastavama Srbije i Republike Srpske". "Srpski narod je stradalnički narod prošlog veka, a ovaj vek neka bude vek naše, srpske slobode. Gde god bili, srećan vam praznik Srbije, koji je okupio ovde, u teškim uslovima, posle nekoliko vekova borbe za slobodu i trpljenja, naše pretke koji su doneli odluku o ustanku i bili sposobni da samo nekoliko decenija posle iznedre najsavremeniji ustav tog vremena. To govori o nama i našim potecijalima", rekao je Dodik.