Zato se pitamo, da li postoji ikakav razlog za ovako široko rasprostranjen strah od vakcina? Zaista - ne.

Evo na koji način im možete dokazati da greše i konkretnim činjenicama pobiti najčešće argumente protivnika vakcinacije.

1. Vakcine sadrže „opasne“ hemikalije, kao što su živa, olovo, aluminijum…

Da, činjenica je da neke od vakcina sadrže ove hemikalije, ali u toliko malim tragovima, da dete unese veće količine ovih jedinjenja u svakodnevnoj ishrani, udisanjem zagađenog vazduha i slično. Na primer, prosečna količina aluminijuma u vakcini je 0.125 mg, a prosečna dnevna doza koju svakodnevno unosimo je 30 to 50 mg. Živa je od 2001. godine, zvanično i izbačena iz svih vakcina, zbog velikog protivljenja javnosti. Ali, kao što je poznato, količina određuje potencijalnu opasnost,
svaki lek može biti škodljiv u neadekvatnim dozama.

2. Imuni sistem deteta, mora da se formira „prirodno“, a ne da slabi od vakcina

Mora da se zna da vakcine jačaju imuni sistem, a ne slabe ga. Virus koji se nalazi u vakcini je oslabljen i ne može uzrokovati bolest, ali tako naš imuni sistem nauči da prepozna i uništi taj virus u budućim, potencijalnim infekcijama. Za decu i ljude u poznim godinama, neophodno je, i veoma važno da se vakcinacijom pomogne imunom sistemu, i da se on podstakne i ojača. Na primer, za najopasnije bolesti, decu je potrebno vakcinisati u što ranijem dobu, zato što je njihov imuni sistem tada
najosetljiviji, piše "Science Alert".

3. Od vakcinacije može da se postane alergičan na sve i svašta

Od 1997. godine, javnost počinje masovno da se pita da li vakcine utiču na sve učestaliju pojavu alergija. Međutim, dosledna, nepokolebljiva i sveobuhvatna istraživanja, dokazala su baš suprotno – vakcine nas štite i od alergija.

4. Sve te bolesti i nisu tako opasne

Tvrdnja da „Sve te bolesti protiv kojih se vakcinišemo i nisu tako opasne, pa svako od nas starijih je preležao zauške, ovčije boginje, male boginje, pa nam nije ništa“ je jedan od najčešćih argumenata. Ali, vakcinacija je jedan od najefikasnijih načina da se zaštitimo od, potencijalno smrtonosnih bolesti. Do sada su vakcinacijom spaseni milioni ljudi od sigurne smrti, ali je još i sprečeno da milioni ljudi postanu invalidi i nesposobni da brinu o sebi.

5. Od vakcine dete može dobiti autizam

Devedesetih godina dvadesetog veka, pojavilo se istraživanje koje dovodi u vezu vakcinaciju MMR vakcinom (protiv malih boginja, zaušaka i rubeole) i pojavu autizma kod vakcinisane dece. To istraživanje je ubrzo osporeno i dokazano je da je javnost prevarena mnogobrojnim, sveobuhvatnim i dugotrajnim studijama, ali koja nisu imala istinite dokaze. Pogotovo što su 10 od 13 originalnih radova u okviru ovog istraživanja, sami autori istih odbacili i uveli svoje originalne izjave.

6. Svako bi trebalo da ima pravo na izbor

Pogrešno! Vakcine ne štite samo osobu koja se vakciniše, nego se stvaranjem kolektivnog imuniteta prevenira epidemija tih bolesti, i ljudi oko vakcinisanih mogu ostati zdravi. Pogotovo se mora voditi izuzetna pažnja na decu i stare ljude koji nisu sposobni da se sami vakcinišu, kao i na ostale koji imaju kompromitovan imuni sistem od raznih hroničnih bolesti, hemoterapije…

7. To je sve zavera farmaceutske industrije

Naravno da farmaceutske kompanije zarađuju od proizvodnje vakcina u koje ulažu godine istraživanja i sredstava, ali svakako ne misle da su loše za upotrebu. Naravno da se dešava da se neki od farmaceutskih proizvoda povuku sa tržišta vrlo brzo pošto se pojave, zbog nepredviđenih neželjenih efekata, ali to nije uobičajeno. Proizvodnja vakcina je jedno od najstrože regulisanih procesa. U SAD da bi se vakcina odobrila za upotrebu, potrebno je 10 do 25 godina istraživačkog rada. Kada uđe u upotrebu, veoma se pažljivo i detaljno prati, i veoma brzo reaguje na bilo kakve nepravilnosti. Realno, šanse da se desi reakcija koja ugrožava zdravlje na MMR vakcinu je jedan u milion, što je deset puta manja šansa, nego da Vas udari grom.