Bivša vlast ojadila Beograđane

Skandalozna odluka Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju da preduzimači plaćaju samo 10 odsto naknade za građevinsko zemljište, doneta u vreme vlasti Demokratske stranke, kojom je u to vreme vedrio i oblačio Dragan Đilas, koštala je Beograđane 24,5 milijardi dinara. Za taj novac mogla se izgraditi 61 škola, 205 njih moglo je biti obnovljeno, a 767 kilometara puteva je moglo biti urađeno.

Tokom vlasti Demokratske stranke u Beogradu 2005. Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju donela je odluku da investitori plate naknadu za građevinsko zemljište na rate, a uplatom prve rate, koja je iznosila svega 10 odsto ukupne sume, dobijali su pravo da otpočnu s izgradnjom i dobiju građevinsku dozvolu. Međutim, kako je „Alo!“ već pisao, posle izmirenja prve rate investitori su u najvećem broju slučajeva prestajali s plaćanjem, dok su izgrađene objekte završavali i prodavali. Na taj način grad je oštećen za milijarde, a naknada za korišćenje građevinskog zemljište nije plaćena za 366.000 kvadrata u prestonici.

- Na čelu Direkcije, kada je doneta skandalozna odluka, bio je Boris Ranković, poznatiji kao desna ruka Borisa Tadića. Međutim, Ranković je ostao na čelu ovog javnog preduzeća i kada je u fotelju gradonačelnika zaseo Dragan Đilas. Đilas je bio upoznat s problem naplate, ali ništa nije učinio da se skandalozna odluka promeni - tvrdi izvor „Alo!“ i napominje da nema sumnje da su u pljački budžeta grada učestovali ne samo investitori već i tadašnji gradski čelnici.

- Đilas se zaduživao da bi navodno gradio, a nije tražio da se ta odluka promeni. Time bi se obezbedila sredstva za infrastrukturne projekte, a Beograd bi se gradio iz sopstvenih sredstva, umesto iz kredita. Za novac koji danas potražuje Direkcija od investitora i građana, mogla se izgraditi 61 škola, 205 njih je moglo biti obnovljeno, a 767 kilometara puta izgrađeno - kaže sagovornik.

Na ime neplaćenih naknada za korišćenje građevinskog zemljišta Direkcija od građana i privrede potražuje 24,5 milijardi dinara zbog čega Direkcija vodi nekoliko hiljada sudskih postupaka. Mnogi od investitora koji duguju gradu zatvorili su preduzeća ili su im firme u stečaju, pa je naplata, kako saznajemo, skoro nemoguća.

Tek dolaskom Siniše Malog na mesto prvog čoveka Beograda sprečena je pljačka gradske kase. A kako tvrde u Direkciji, naplata za korišćenje građevinskog zemljišta nikad nije bila efikasnija.

- Siniša je najpre smenio tadašnju direktorku Direkcije, koja je nakon osam godina mandata Rakovića došla na mesto ovog javnog preduzeća, a potom je grad doneo odluku kojom je sprečio prihvatanje menice kao sredstva obezbeđenja i opredelio se isključivo za hipoteku ili garanciju banke - ističe on.