"Još od 2000-te, pogotovo od samoproglašenja nezavisne republike Kosovo i priznanja takve države od strane većine zapadnih zemalja, bilo je jasno šta je opcija na stolu", ističe Vuletić za Tanjug.

"U poslednjih pet, šest godina desile su se određene promene, i ta vlada uspela je da na neki način izdejstvuje nešto povoljniji status za Srbiju i mogućnost da se uđe u kakve-takve pregovore", rekao je Vuletić.

Činilo se, dodaje, i čini se da je u tom smislu bilo pomaka i njih ima, ali, ističe Vuletić, uvek postoje one snage na Zapadu, "tvrda linija", koja daje veliku podršku Albancima na Kosovu i jednostavno ne dozvoljava bilo kakve ustupke.

Na Zapadu, tvrdi on, postoji ta "tvrda linija", koja s vremena na vreme ojača.

Praktično je to, objašnjava, igra "dobrog i lošeg policajca", nekada se dobije poruka da se može poboljšati pozicije Srbije u pregovorima i to zaista tako izgleda, a onda kada to treba da se realizuje, "tvrda struja ili loš policajac" dođu na red.

Tada, ukazuje Vuletić, imamo situaciju kakvu imamo sada sa Albancima, koji ne žele da poštuju čak ni ono što je dogovoreno.

"I to je ta jedna igra, igra živaca. Nesumnjivo je da Srbija, ako je to ikome važno, neće priznati bilo šta, ukoliko ne budu u određenoj meri interesi Srbije zadovoljeni. Mislim da je to ključ za razumevanje ove situacije", napominje Vuletić.

U toj igri, kako podvlači, Srbija nije u dobroj poziciji, pre svega zbog ekonomskih resursa, jer, kako tvrdi, naša zemlja zavisi upravo od onih koji će imati odlučujuću reč u svemu tome, te je zato naša pozicija je teška, ali je na političarima da tu poziciju učine boljom, a svaki korak napred u tom smislu biće velika stvar.

"Ono što našu poziciju u svemu tome čini nezavidnom i komplikovanom jeste što naš ekonomski razvoj i pristupanje EU, koje je, na kraju krajeva, povezano sa tim razvojem, zavisi upravo od tih zemalja koje imaju taj tvrd stav i to je ono što čitavu stvar čini komplikovanom i, na kraju krajeva, na nama je situacija da odlučimo između ja to uvek kažem zla i goreg", rekao je Vuletić.

U svakom slučaju, dodaje on, ogromna je odgovornost na političarima i od njihove umešnosti će zavisiti i da li će Srbija u svemu tome uspeti da ostvari neke svoje ciljeve.

"Za nas će biti veliki uspeh ukoliko uspemo da ostvarimo bilo kakav pomak i u tom smislu, to je ono što možemo stalno da čujemo - da nema rešenja za Kosovo po kome će svi biti zadovoljni ili svi biti nezadovoljni", zaključio je Vuletić.

Jovanović: Istina je, varaju nas

Dačićeva izjava je istina, uveren je nekadašnji ministar spoljnih poslova Jugoslavije Živorad Jovanović, koji ističe da je to tačna definicija odnosa međunarodne zajednice prema Srbiji po pitanju Kosova i Metohije.

EU: Mi ne tražimo priznanje Kosova

U diplomatskim izvorima EU stav ministra spoljnih poslova Ivice Dačića da deo međunarodne zajednice "laže Beograd" i da "oni samo hoće priznanje, a ne kompromis za Kosovo komentarišu konstatacijom da "stvari tako ne fukcionišu" i da ne žele da komentarišu izjave svakog političara ponaosob.

"Priznanje nije nešto što je pitanje EU. Mi insistiramo da na normalizaciji odnosa rade i jedna i druga strana, a u samoj EU imamo 5 zemlja članica koje nisu priznale nezavisnost Kosva od kojih jedna koja je izričito protiv", navodi se u diplomatskim krugovima EU institucija u Briselu.

"Ne postoji unapred spremljeni papir", navode evropski diplomatski izvori i ističu da se do rešenja za sveobuhvatnu normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine mora doći kroz međusobni dogovor dve strane.

U EU, koja je medijator u dijalogu Beogrda i Prištine, insistiraju na tome da je pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Beogrda i Prištne neophodan uslov, ali i stvar komromisa dve strane, a ne unapred spremljini papir.

”Taj sporazum bi trebalo da bude rezultat dogovora dve strane, a ne nešto što ćemo mi dati na sto, po principu uzmite ili ostavite”, kažu evropski izvori uključeni u procesu dijaloga Beograda i Prištine.

Oni napominju da se od samog početka dijalog Beogrda i Prištine zasnivao na kompromisu dve strane, od toga o kojim će se pitanjima razgovarati do toga kako će izgledati već postignuti sporazumi.

Jovanović kaže da vodeće zapadne zemlje već duže vreme nastoje da pritiscima, pretnjama, laskanjima i podmićivanjem donacijama i investicijama iznude od Srbije priznanje nezavisnosti Kosova.

Bivši diplomata je za Tanjug rekao da je cilj Međunarodne zajednice, odnosno EU i NATO, da Srbija odustane od Rezolucije 1244 i od odbrane svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Međunarodna zajednica laže predsednika Aleksandra Vučića i ne računa ni sa kakvim kompromisom, već očekuju samo priznanje, rekao je šef srpske diplomatije Ivica Dačić, a Jovanović se slaže da je ono što nam rade to da nas varaju.

Jovanović objašnjava da međunarodna zajednica koristi EU kako bi Srbiju uvukla u lukavu geopolitičku igru prekrajanja i uspostavljanja novih granica na Balkanu.

''Zapad želi ''dil'': oni nama članstvo u EU, mi njima priznanje nove države", kaže bivši diplomata.

"Ali, to nije moguće bez pristanka Srbije, jer niko drugi ne može da se odrekne Rezolucije 1244, koja je ''Damoklov mač'' nad glavama kreatora međunarodne politike'', navodi Jovanović.

Uveren je da pod pritiscima i ucenama Međunarodne zajednice Srbija neće potpisati pravno obavezujući sporazum kojim bi se odrekla KiM.

''Ako bi se to ikada desilo, uzrokovalo bi gomilanje konfliktnog potencijala na Balkanu i sukobe veće nego što se ikada desili'', ukazuje sagovornik Tanjuga.

Dodaje da Srbija ima istorijsku šansu i ulogu da pomogne Zapadu i EU da evoluiraju i napuste politiku unipolarnog poretka iz devedesetih što bi, kaže, podrazumevalo prihvatanje Srbije kao ravnopravnog partnera i važnog faktora na Balkanu.

Proroković: Zapad neće kompromis, šta god da pričaju

Stručnjak za geopoliticke odnose Dušan Proroković saglasan je sa ocenom šefa srpske diplomatije da Zapad neće kompromis po pitanju Kosova i Metohije, onako kako kompromis vidi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Skat: Nema razloga da dijalog Beograda i Prištine upadne u krizu

''Vidim da ovaj proces napreduje, ali to nije pitanje samo tehničkog dijaloga već mnogo šire'', rekao je Skat.

Ambasador SAD je ocenio da napreduje i proces unutrašnjeg dijaloga o Kosovu i Metohiji.

''Nadam se da će srpska vlada po završetku ovog procesa izaći sa nekim predlogom, a vidim da i u Prištini žele da se postigne pravno obavezujeći sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Mislim da je to cilj svih nas i da je važno i za Srbiju i za Kosovo, kao i za EU i proces evropskih integracija svih zemalja u ovom regionu'', rekao je Skat.

Za zapadne države kompromis je da Srbija formalno ne prizna takozvanu republiku Kosovo, nego da joj dozvoli prijem u UN.

"Sve priče o mogućem kompromisu, i kako jedni i drugi treba nešto da izgubimo, gledano sa aspekta zapadnih zemalja, su u određenoj meri besmislene - odnosno usmerene ka ovom cilju", rekao je Proroković za Tanjug.

On precizira da tu i nije toliko reč o obmanjivanju, već o taktici zapadnih zemalja koju sistematično sprovode od 2007. godine, a koju su projektovali kao proces "puzajućeg priznavanja" Kosova i Metohije.

Jedino što njih zanima jeste priznavanje, odnosno prijem Kosova u UN, što, kako ukazuje, piše u "Išingerovom planu" iz 2007. godine.

Volfgang Išinger bio je nekadašnji predstavnik EU u "posredničkoj trojci" za Kosovo i Metohiju, tokom pregovora koje je porsedovao Marti Ahtisari.