Prema pisanju švajcarskog portala „20 minuta“, Srpkinja koja već duže vreme živi u Švajcarskoj nameravala je da iz Bosne maltezera donese u Švajcarsku.

Kako navodi njen brat A. Dumić, uzgajivač od kojeg je u Bosni kupljen pas, obezbedio je sve potrebne papire za ulazak maltezera u Švajcarsku.

- Štene ima sve vakcine, kao i pasoš za životinje. Mi smo se vrlo dobro informisali o svemu pre nego što smo odlučili da psa donesemo iz Bosne. Međutim, uprkos svemu, na ciriškom aerodromu mojoj sestri su oduzeli psa, i to samo zato što je na putu do Švajcarske prošla kroz Srbiju, da budem precizan, bila je nakratko u Beogradu - navodi Dumić i dodaje da carinici njegovoj sestri nisu čak ni dozvolili da se oprosti od psa.

- Leo je jednostavno odveden od nje na aerodromu u Cirihu i smešten u carinski karantin, a kao razlog za oduzimanje carinici su naveli da Srbiju smatraju zemljom visokog rizika od besnila. Da je moja sestra putovala direktno iz Bosne, odnosno da nije svratila u Beograd, nikakvih problema ne bi bilo - objasnio je on.

Bosanska je glava najmudrija

Ipak, tvrda bosanska glava, po svemu sudeći, nadmudriće komplikovane švajcarske procedure.

- Moja sestra planira da se zajedno sa Leom sa ciriškog aerodroma vrati u Bosnu, a zatim da direktnim letom iz Bosne ili Hrvatske doputuje u Švajcarsku. U tom slučaju za ulazak psa neće biti nikakvih problema - kaže Dumić.

Prema njegovim rečima, nadležni u Federalnom zavodu za bezbednost hrane (BLV) i veterinarstvo rekli su im da ukoliko maltezera ne preuzmu iz karantinu u narednih 60 dana, nad njim će biti izvršena eutanazija.

S druge strane, u Federalnom zavodu za bezbednost hrane i veterinarstvo objašnjavaju nam da prilikom uvoza životinja postoji razlika kad se pas uvozi iz zemalja EU i zemalja trećeg sveta, kao i da kod zemalja trećeg sveta postoje različite procedure za uvoz.

- Postoje treće zemlje sa malim rizikom od besnila i one sa višim. Srbija je jedna od zemalja visokog rizika od besnila, pa psima nije dozvoljeno da uđu u Švajcarsku pre navršenih sedam meseci. Nije dovoljna samo vakcina protiv besnila, već i neki drugi testovi, a za taj proces je potrebno vreme - rekla je portparolka BLV-a Natali Roš i dodala da se u ovakvim slučajevima mora postupati strogo, jer čak i slatko štene može biti zaraženo, a pogotovo ako dolazi iz zemalja visokog rizika.

Prilikom iznošenja pasa i mačaka moraju biti ispunjeni sledeći uslovi

1.Da su kućni ljubimci trajno obeleženi u skladu sa propisom kojim se uređuje obeležavanje životinja;

2. Da kućne ljubimce prati uverenje (sertifikat) koje je izdao ovlašćeni organ i pasoš koji je izdao ovlašćeni veterinar, a kojim se potvrđuje:

- da je kućni ljubimac vakcinisan ili revakcinisan protiv besnila registrovanom inaktivisanom vakcinom koja sadrži najmanje jednu antigensku jedinicu po dozi (WHO standard) i koja je urađena u skladu s uputstvom proizvođača vakcine, u slučaju da se radi o životinji starijoj od tri meseca,

- da je kućni ljubimac bio podvrgnut testiranju seruma krvi na visinu titra specifičnih neutralizirajućih antitela protiv virusa besnila, i to sa graničnim titrom od najmanje 0,5 IU/ml u laboratoriji koju je ovlastila Evropska unija, najmanje 30 dana posle vakcinacije i tri meseca pre iznošenja, s tim što se testiranje seruma krvi ne mora ponavljati za životinje koje su posle prethodne titracije bile redovno revakcinisane u intervali ma određenim u uputstvu proizvođača vakcine.

VAŽNO! Kućni ljubimci koji su mlađi od tri meseca ne mogu se iznositi dok ne dostignu starost koja je propisana za vakcinisanje, kao i ako posle vakcinisanja nisu bili podvrgnuti testiranju seruma krvi.