Događaj Lazarevog vaskrsenja (Lazareva subota) se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu veru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana posle smrti Lazareve, oživeo ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika.

Pravoslavni vernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvetne nedelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dečije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: "Pustite decu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko".

Cveti su pokretni praznik koji se slavi dan posle Lazareve subote i Vrbice.

Hristos je u grad ušao jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Ovim praznikom obeležava se poslednja nedelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Vaš Alo!