Ko su milenijalci?

"Petar Pan generacija" je još jedan naziv za milenijalce, zbog jasnog trenda odlaganja životnih prekretnica za kasnije. Brak, deca, ulazak u kredit za stan, samo su neke od stvari koje milenijalci stalno odlažu.

Milenijalci predstavljaju osobu koja ima dvadeset i nešto godina, koristi nove tehnologije, stalno menja posao, ne planira brak pre trideset i neke, voli da pravi „selfije”, upoznaje se s ljudima preko interneta, i zalaže se za društvo koje je istovremeno i liberalno i socijalističko.

Tehnički, milenijalci su generacija ljudi rođenih od osamdesetih do ranih dvehiljaditih godina, i oni pokazuju neke potpuno specifične osobine u odnosu na prethodnu, „generaciju iks” (ljudi rođeni u šezdesetim i sedamdesetim), kao i na onu pre nje, „bebi-bum” generaciju, koju čine ljudi rođeni posle Drugog svetskog rata.

Ali, prema motivacijskom govorniku i autoru Simonu Sineku, ovakvo ponašanje je rezultat promašenih roditeljskih strategija.

Sinek je govorio kako je roditeljstvo, u kombinaciji s društvenim mrežama, radnom okolinom i nestrpljivošću, stvorilo generaciju opterećenu niskim samopoštovanjem.

Prema 43-godišnjem Sineku, roditelji milenijalca su tek sad shvatili kako su se njihove roditeljske strategije izjalovile.

Rekao je kako su stalno govorili svojoj deci da su posebni i da mogu da imaju sve što požele u životu. Deca su dobijala medalje za poslednje mesto i, ako ne bi upali u najbolja društva i klubove, roditelji bi prigovarali. To znači da je ulazak u stvarni svet bio šok, a slike dece o sebi su bile razbijene.

"To je bilo vreme kad je pohlepa bila dobra stvar, a roditelji su odgajali decu da budu individualci i da sebe stavljaju na prvo mesto. Iako to dobro zvuči u teoriji, roditelji su, takođe, terali decu da imaju najbolje ocene", kaže Sinek.

Stres zbog karijere

Sinek kaže da poznaje milenijalce koji su znali da odu do vojih šefova i traže unapređenje, ali otvoreno priznajući kako samo žele titulu, bez povišice. Razlog je u tome što mnogi osećaju potrebu da na Fejsbuku ili LinkedInu pokažu svima kako brzo napreduju na položajima, brže od ostalih.

"Kad vidimo vršnjake koji su dobili unapređenje, automatski se stvara stres da nam karijera ne napreduje dovoljnom brzinom."

Drugi problem s kojim se treba suočiti je ravnoteža zdravog života i posla. Iako je u principu ovo ispravno poimanje koncepta odnosa života i posla, čini se kako je ipak preuveličano i pogrešno interpretirano.

Sinek smatra kako se preteruje u shvaćanju ovog koncepta; dok su se starije generacije osećale prikovanima uz radne stolove, mnogi milenijalci svakog dana napuštaju posao tačno u pet sati i ne žele da se jave na poziv ili odgovore na mejl preko vikenda. Ovakav stav je jedan od razloga zbog kojih imaju reputaciju narcisoidnosti.

Česta narcisoidnost

Istraživanja možda pokazuju da ta generacija ima visoko samopouzdanje, ali uz to često dolazi narcisoidnost i podložnost potvrdama o kvalitetu koje dolaze od drugih.

"Izveštaji o samopouzdanju i pokazivanju koliko je neko samopouzdan, nisu ista stvar", kaže Sinek.

Sinek veruje kako nisko samopoštovanje nije njihova greška, već je problem u tome što ih je previše briga što drugi misle: "Milenijalci kažu kako žele povratnu informaciju o svom poslu, ali zapravo žele da ih pohvale, da im se kaže kako obavljaju dobar posao. Kad ih kritikujete, plaču ili daju ostavku”.

Međutim, nisu samo roditelji krivi. Sinek veruje kako odrastanje u vremenu društvenih mreža nosi veliku količinu krivice zbog konstantne potrebe za pohvalama i nesposobnošću da se izbore sa kritikama. Broj lajkova i pratioca su nove društvene valute, a jedino oko čega brinu jeste njihov izgled i imidž na internetu.

Nestrpljiva generacija

Društvene mreže su stvorile neverovatnu nestrpljivu generaciju koja sve želi odmah.

Što je još gore, milenijci se nigde ne zadržavaju dovoljno dugo, ni na poslu ni u vezama. Sinek smatra kako previše milenijalaca pristupa traženju posla kao potrazi za blagom, skačući s jednog posla na drugi, bez pružanja prave šanse jednom.

Ipak, smatra kako i današnje korporacijsko okruženje, u kojemu se više brine za brojeve nego za ljude, ne pomaže stvaranju radne navike i užitka u obavljanju dugoročnog posla. 

Menjanje sveta

"Apsolutno pozdravljam milenijalce i sve ostale koji žele da naprave promene. Međutim, brinem se da milenijalci kad kažu da žele da menjaju svet, ne znaju kako to da urade i koriste preširoke termine koji ne pomažu. Kad shvate šta tačno žele, lakše će pronaći radno mesto."

Smatra kako je vrlo važno pojačati samopoštovanje kroz pomaganje drugima jer firme i korporacije su prezauzete da bi im pomagale. Glavna poruka koju Sinek želi da poruči je da milenijalci moraju da grade veze. Ako budu gradili zdrave i snažne veze, biće i sami srećniji, zdraviji i nadahnutiji.

"Mi smo društvene životinje, a veze su jezgra užitka, sreće i uspeha u životu."