Đurić je na početku konferencije prokomentarisao plan Albanaca u Prištini za formiranje Zajednice srpskih opština.

- Albanci pokušavaju da stvore svoju većinu u odborima, ali taj film neće gledati - rekao je Đurić i dodao da bi trenutna situacija bila smešna da nije tužna.

- Priština nema nameru da formira ZSO - poručio je Ðurić.

Ðurić je rekao da Priština, umesto da radi na formiranju ZSO, formira neka "upravljačka tela", koja ne predstavljaju ništa drugo do "odbor za tutorstvo" nad predstvanicima srpske zajednice.

On je rekao da je u Prištini juče stranim diplomatama predstavljen dokument koji je nazvan mehanizam za asocijaciju srpskih opština, a da taj dokument predviđa i stvaranje nekavog Izvršnog odbora, koji treba da daje projektne zadatke Srbima.

- Tako nešto nigde nije predviđeno Briselskim sporazumom - ukazao je direktor Kancelarije za KiM.

Kako je rekao, ne dolazi u obzir da se tako nešto ostvari, jer postoji Briselski sporazum:

- I nikoga od nas, niti građane Srbije više neće moći da slažu", zaključio je Ðurić.

On je objasnio da je Srbija došla do, kako kaže, autentičnog dokumenta koji je Priština predstavila, a pod nazivom "Radni mehanizam za asocijaciju srpskih opština" .

Taj dokument, kaže Ðurić, govori o tome da premijer privremenih institucija u Prištini Ramuš Haradinaj treba da bude nadležan za sprovođenje i formiranje Zajednice srpskih opština.

- Tim dokumentom predvideli su, ni manje ni više, nego da u timu za sprovođenje, upravljačkom timu, budu četiri predstavnika Srba. Da upravljački tim ima 12 članova, znači da ima albansku većinu. Ovaj plan takođe predviđa osnivanje nakakvog izvršnog odbora koji treba da daje projektne zadatke srpskim predstavnicima u vezi sa formiranjem ZSO, a članovi su Meliza Haradinaj, Selim Selimi, predstavnici Tačija, Veseljija, predstavnici Samoopredeljenja, Demokratskog saveza Kosova i drugih političkih stranaka nacionalnih manjina...", rekao je Đurić na konferenciji za novinare.

Dokument SAD i EU delili su juče, kaže Ðurić, kao svoj zvanični akt, te Beograd očekuje adekvatnu reakciju.

- Ja hoću da im poručim - takav film nećete gledati. Srbi će raditi na ZSO onako kako je to predviđeno sporazumom - rekao je on.

Na pitanje kako je Srbija došla do takvog dokumenta iz Prištine, Đurić navodi da "imamo svoje kanale".

- Ne zaboravite da smo mi od 1912. do 1999. bili tamo država u punom kapacitetu. Ovo je autentičan dokument koji su juče ujutru uručili predstavnicima SAD i u Briselu - rekao je Đurić.

Priština, istakao je, nema nameru da formira ZSO.

"Šta oni misle o mirnoj i zajedničkoj budućnosti videli smo pre dve nedelje", poručio je Ðurić.

Namera Prištine, tvrdi on, jeste da pojačanim prilivom ilegalnog i delimično legalnog novca pospeši otkup srpskih imanja, da se progonom i hapšenjem Srbi zastraše, a srpski predstavnici podmićivanjem međusobno posvađaju.

"Pa će tako naši predstavnici da budu laka meta za dalje pritiske", istakao je direktor Kancelarije za KiM i ponovio da sve to pokazuje da sigurno ne rade na stvaranju uslova za mirnu i zajedničku budućnost.

On je ponovio da "Priština ne da ne radi ništa nego pokazuje da neće dijalog".

Prema njegovim rečima farbrikovanjem lažnih diokumenata privremene institucije u Prištini pokušavaju da se prikažu kao neko ko sporazume sprovodi i time zamajava međunarodnu javnost, a u praksi ugnjetava Srbe.

"To je ono što je istina" rekao je Ðurić ali i ocenio da je odnos međunarodne zajednice prema tom pitanju "topao vazduh za luft balone" i nije ozbiljan.

"Srbi su rešeni da sprovedu sporazum o ZSO onako kako je dogovoreno i samo takvu ćemo zajednicu formirati" zaključio je Ðurić.

Dodao je da se ne oseća nebezbedno povodom večerašnjeg odlaska na Kosovo.

"Ako naš narod može da živi dole mogu i ja da odem dole za praznik" rekao je Ðurić.

Podsetimo, Ðurić će danas prisustvovati ponoćnoj Vaskršnoj liturgiji u manastiru Banjska. Da će Ðurić boraviti na KiM i prisustvovati liturgiji u manastiru Banjska saopštila je Kancelarija za KiM, a ta vest je potvrđena i u Prištini.

Ðurićev odlazak na Kosovo i Metohiju dolazi svega dve sedmice nakon njegovog hapšenja, 26. marta, od kojeg je Priština načinila politički spektakl, a pokušala da ga objasni navodnim nepoštovanjem procedure vezane za posete, te uskraćivanjem dozvole Ðuriću, iako, po toj proceduri, on nije dužan da traži dozvolu, već samo da blagovremeno obavesti o poseti.