Balkan, gde je počeo Prvi svetski rat, postao je i probni teren u novom Hladnom ratu sa Rusijom, prenosi "The New York Times" ocene analitičara.

Stručnjaci navode da Rusija širi svoj uticaj i pojačava etničke tenzije u zemljama koje se nadaju ulasku u Evropsku uniju, zbog čega je Brisel oživeo planove za proširenje.

Istraživač pri Institutu za međunarodne odnose u Pragu Mark Galeoti ocenio je da je posle udruženog reagovanja Zapada na trovanje bivšeg dvostrukog ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Engleskoj, "Balkan postao još važniji".

On je u članku namenjenom za Savet EU za spoljašnje poslove (European Council on Foreign Relations) ocenio da "Rusija posmatra Balkan kao bojno polje za svoj 'politički rat'" u nastojanju da skrene pažnju i stvori "potencijalne žetone za pregovaranje s Evropskom unijom".

Čarls Kupčan, direktor za Evropu u Savetu za nacionalnu sigurnost pri Beloj kući za vreme Baraka Obame, rekao je da "Rusi koriste priliku u poslednjem delu Zapadne Evrope koji je i dalje politički disfunkcionalan".

Situacija na Balkanu liči donekle na Ukrajinu, gde je Rusija prvo prihvatila da se Kijev približi EU, ali ne i NATO-u, a onda promenila stav, a  to je dovelo do svrgavanja proruskog režima, a onda i aneksije Krima.

Na Balkanu, nadmetanje s Rusijom ima potencijal da ugrozi već krhku stabilnost u regiji, navodi "New York Times".

BiH, koja je na kraju rata nekako uklopljena 1995., i dalje je nestabilna konstrukcija podrivena korupcijom, slabim vodstvom, etničkim i nacionalnim tenzijama, što je metafora za Balkan, navodi list.

To je jedna od ključnih tačaka koje Rusija nastoji da iskoristi, rekao je Kupčan, dodajući da su druge Makedonija, Kosovo i Srbija.

Nedavno je EU ponudila novu šansu zemljama Zapadnog Balkana da uđu, ali niko ne veruje da su te zemlje spremne za EU, navodi list.

Sa izlaskom Velike Britanije iz EU i pokušajima Rusije da iskoristi pukotine u regiji, EU je "iznedrila" detaljan plan za Balkan, pri čemu bi Srbija i Crna Gora mogle da uđu u Uniju do 2025. godine. U međuvremenu za Balkan su se zainteresovali i Amerikanci.

Novo interesovanje Vašingtona potiče iz zabrinutosti za širenje ruskog uticaja, naveo je Ros Džonson iz Centra Vilson, dodajući da Kongres SAD-a traži od Pentagona da iznese "procenu sigurnosne saradnje Zapadnog Balkana i Rusije".

Galeoti ocenjuje da Rusija pokušava da nađe svoje mesto i u vladama i u kompanijama na Zapadnom Balkanu, tako da kada te zemlje uđu u EU, sa sobom donesu i ruski utjecaj.

On ocenjuje da EU nije dovoljno pažljiva kad je reč o Srbiji gde Rusija ima ključne investicije u infrastrukturi i posebno u energetici.

"Politika EU je generalno bila da se podrži šta god drži Zapadni Balkan mirnim. To je veoma opasno i stvara savršeno okruženje da Moskva igra svoje igre", rekao je Galeoti.

On, kao i drugi analitičari, kaže da Brisel treba da više ponudi i "kad je reč o šargarepi i kad je reč o štapu", nuđenjem pravih inicijativa za institucionalne reforme i pravih kazni za njihovo neispunjavanje.

Bivši američki zvaničnik, koji je tražio da ne bude imenovan, rekao je da je Balkan novo bojno polje Hladnog rata i dodao da je Brisel bio suviše rigidan u načinima na koje je pokušavao da održi regiju na pravom putu.

On je rekao da su reforme provođene samo kada su Brisel i Vašington zajedno radili na primoravanju lidera da odustanu od starih navika s korupcijom, zarobljenom državom, politizovanim sudstvom i ruskim kompanijama koje pokušavaju da preuzmu ključnu infrastrukturu i medije.

Kupčan je donekle optimista. On kaže da svi znaju kako će se priča završiti integracijom svih bivših jugoslovenskih republika u EU, ali da je pitanje jedino kada.

Pre četiri godine šef Evropske misije Žan-Klod Junker izjavio je da više neće biti "brzog širenja bloka", i da će se proces uspavati, međutim, okolnosti su se promenile, sada će se zanemariti reforme koje sprovode zemlje Zapadnog Balkana, da bi se što sproveli u delo planovi velikih sila.