Kako ističe direktorka Jasmina Ninkov, knjige sada mogu “mirno da rastu decenijama”.

Biblioteka grada Beograda trenutno ima dva miliona knjiga, a ispod zdanja u Knez Mihailovoj ulici imaju mesta za 400.000 knjiga zbog čega se veći deo fonda nalazi u Univerzitetskoj biblioteci “Svetozar Marković”.

Na listi najprecenjenijih knjiga našla se i jedna koju većina srpskih porodica ima

Sa novih 1.600 kvadrata biblioteka je, prema rečima Ninkov, dobila fantastične uslove da trajno smesti knjige.

“Očekujemo sada da se završi papirologija i onda je prioritet opremanje depoa kompakt policama i smeštaj fonda i onda ćemo moći da radimo punim kapacitetom”, rekla je Ninkov Tanjugu.

Prioritet u narednom period biće završetak obnove centralne biblioteke na Novom Beogradu, koja nije renovirana četiri, pet decenija.

“Imamo centralnu biblioteku i u Zemunu, čiji su stanovnici među najbrojnijim korisnicima biblioteke u Beogradu i zaslužuju dobru biblioteku, pa ćemo tu imati dodatna sređivanja”, dodala je direktorka gradske biblioteke.

Prioritet je uvek, kako naglašava, i povećanje fonda za knjige i naravno povećanje broja članova.

U poslednjih 10 godina Biblioteka grada Beograda ima između 145.000 i 165.000 članova, što čini između devet i 10 odsto stanovnika Beograda, ali na to treba dodati i oko million onih koji povremeno posete biblioteku.

Između pet i sedam odsto stanovništva Srbije su članovi biblioteka, dok u Sloveniji taj broj iznosi čak 25 odsto.

“Treba više da radimo na tome da se podigne procenat stanovništa koji koristi biblioteku na bilo koji način, svejedno da li pozajmljuje knjigu, da li mu je biblioteka socijalni prostor gde boravi, da li je došao da pogleda izložbu ili bude na književnoj večeri”, smatra Ninkov.

Uloga javnih biblioteka je obrazovna, kulturna, informativna i socijalna, a Ninkov podvlači socijalnu koja postaje sve značajnija, a odnosi se na to da su biblioteke besplatan javni prostor za sve društvene grupe i za kreativnost, koje pružaju mogućnost korišćenja i skupe tehnike kao što su roboti, lego robiti, 3D štampači (Maker space Američkom kutku).

“Biblioteka mora da bude i dostupna invalidima, da ima građu za slepe, što mi nemamo, da postoje specijalni programi za gluve. Nama su potrebni bibliobusi da uđemo u ruralna mesta i da ako neko živi 50 kilometara od centra, može da ima jednom nedeljno na dva sata pokretnu biblioteku”, ističe Ninkov.

Ukazujući na svetsku praksu da već kod prve posete pedijatru dete dobije člansku kartu, Ninkov naglašava da je pitanje čitanosti direktno vezano za opštu pismenost nacije i sposobnost pojedinca da se snađe u 21. veku, da razume ekonomske promene, da bude sposoban da u toku života nekoliko puta promeni zanimanje i bude sposoban da razume svet u kome živi.

Ninkov sa ponosom ističe da među članovima imaju veliki broj dece, da od pre dve godine dodeljuju i nagradu mladom čitaocu koji je pročitao najviše knjiga, a prvi laureat je bila petogodišnja devojčica koja je pročitala oko 200-300 bibliotečkih jedinica.

Među članovima gradske biblioteke brojnije su žene, a najmanje njene usluge koriste zaposleni muškarci, što je slučaj i u svetu, jer njima, kako objašnjava Ninkov, više odgovaraju elektronska izdanja ili specijalizovane biblioteke pošto su često na menadžerskim funkcijama.

Među članovima konstantno raste broj penzionera, koji mogu besplatno da se učlane, a za koje Ninkov kaže da su ozbiljni i verni čitaoci koji znaju šta žele da pozajme kada dođu.

Redovni korosnici pročitaju godišnje između 200 i 300 knjiga, a Ninkov kaže da je najteže građenje fonda jer treba pronaći i imati sve što se traži.

“Kada se dodeli, na primer, NIN-ova nagrada, bude u kratkom vremenskom periodu ogromna tražnja za nagrađenom knjigom, a zatim ta tražnja opada. S druge strane postoje knjige koje su stalno interesantne i koje spadaju u opšti obrazovni korpus. To su knjige koje uvek morate imati i nije lako sve to izbalansirati i zadovoljiti sve ukuse”, kaže Ninkov.

Pored knjiga koje su dobile domaće i inostrane nagrade, velika tražnja vlada i za izdanjima iz oblasti popularne psihologije, popularne medicine, a ljude interesuju knjige nutricionista.

Ninkov skreće pažnju da ono što im nedostaje jesu kvalitetna izdanja klasičnih dela koja se u poslednje vreme ne doštampavaju, kao i hrestomatije koje su posebno važne školarcima i studentima.

Pred gradskom bibliotekom je pronalaženje novog prostora za Dečje odeljenje “Čika Jova Zmaj”, koje se nalazilo u Hilandarskoj 7.

”Mi kao biblioteka ne posedujemo nijedan prostor. U Hilandarskoj smo bili nekoliko godina u vrlo neadekvatnom prostoru koji je vremenom postao opasan sa fasadom koja otpada. Sada tražimo prostor od oko 200 kvadrata u prizemlju, na teritoriji Starog grada.

Od grada smo dobili spisak raspoloživih poslovnih prostora ali nismo našli ništa što je adekvatno”, rekla je Ninkov.

Dok ne pronađu prostor, najmlađi čitaoci će imati na raspolaganju Dečje odeljenje “Neven” u Kombank dvorani koja se uskoro otvara.