"Logično je da još ne govorimo o proširenju, jer će to biti relevantno tek na kraju pregovora”, kaže Danijelson.

Povodom izjave komesara za budžetska pitanja EU Gintera Etingera, koji je za Tanjug rekao da za potencijalnu novu članicu nije namenjen ”nijedan evro” u novom budžetu EU, generalni direktor za proširenje Kristijan Danijelson naglašava da će se finansijska podrška EU zemljama Zapadnog Balkana nastaviti i ojačati kroz predstojeći evropski finansijski okvir.

"Sredstvima iz EU budžeta koji se odnosi na period od 2021. do 2027. godine značajno će se povećati IPA fondovi koji će finansirati programe kao što su povezivanje regiona, razvoj uslova za poslovanje, pružanje novih mogućnosti mladima. Logično je da ne govorimo o proširenju. To će postati relevantno tek pri kraju pregovora”, objašnjava Danijelson.

Dan posle izjave komesara Etingera da predlog novog finansijskog okvira EU za period do 2027. godine ”ne predviđa budžet za potencijalnu novu članicu” izvori u Evropskoj komisiji kažu da trenutno ne bi trebalo da se fokusira na pitanje da li EU predviđa novac za moguće nove članice do 2027. godone, već da bi trebalo da se potencira činjenica da se značajno povećava EU podrška regionu kroz IPA fondove.

"Ako neka zemlja bude spremna za ulazak pre 2027. godine do kada važi naredni budžet onda ćemo ga izmeniti kako bi odgovorio na potrebe novog prošireja. To je bio slučaj i sa ulaskom Hrvatske, ali i Rumunije i Bugarske”, navodi se u Briselu.

Iako u tekstu Stregije proširenja stoji da ”potrebe za pristupne pripreme moraju biti uzete u obzir u narednom budžetu gde će biti uključene i specifične odredbe za proširenje”, u Evropskoj komisiji navode da nema ”bitnih odstupanja” između Stretegije proširenja i nacrta novog budžeta EU. Stregija proširenja predviđa mogućnost ulaska novih članica sa Zapadnog Balkana u EU najranije 2025. godine. Generalni direktor za proširenje Kristijan Danijelson je na konferenciji o proširenju na Zapadni Balkan koji je organizovao Centar za evropsku politiku u Briselu podvukao da "2025 godina nije ciljani datum za novo proširenje EU” već da je u pitanju ”inspiracija i indikacija”, a da će se brzina i proces pristupanja nove članice zasnivati na mogućnosti kandidta da napreduju na EU putu.

”Za sada su Srbija i Crna Gora lideri. U budućnosti to može biti neka i druga država”, smatra Danijelson.

Na konefernciji u Briselu posebno je naglašen napredak koji ostvaruje Makedonija, uz konstataciju da ako se reši problem imena između Skoplja i Atine, Makedonija može da se uz političku volju i odlučnost uključi u trku za lidera evrointegracionog procesa na Balkanu.

Danijelson je naglasio da nova Strategija proširenja daje Zapadnom Balkanu otvorena vrata, jasne uslove i podršku EU.

On je rekao da postoje tri najvažnija uslova napretaka na EU putu o kojima "nema rasprave" - vladavina prva, ekonomske reforme i pomirenje u regionu.

"Pred zemljama Zapadnog Balkna i njihovim liderima sada stoji veliki izazov, a to je da iskoriste pruženu priliku i nepreduju ka EU”, zaključio je Kristijan Danijelson.