One, opet, moraju da budu nahranjene kako bi uspele da se izbore sa svim "moždanim" i ostalim izazovima u organizmu.

A, hrana su im, verovali ili ne, prirodna biljna vlakna, koja se nalaze u određenoj vrsti namirnica! Ovo su ukratko malo poznati rezultati istraživanja američkih psihijatara. 

Igor Jeremić, psiholog, potvrđujući za "Alo!" naše informacije, kaže da su američki psihijatri radili studiju i na deci koja su patila od anksioznosti, poremećaja pažnje, depresije, nesanice, a koja su pila mnogo lekova zbog toga.

- Jedna devojčica, učesnica studije, je za godinu dana prestala da pije terpiju za sve te poremećaje jer su istraživači ustanovili da ima poremećaj crevne flore. Davali su joj biljna vlakna kako bi se dobre bakterije u debelom crevu oporavile i počele sa svojom funkcijom i svi simptomi su nestali - objašnjava on.

Hrana za sve

Psiholog Igor Jeremić kaže da je potrebno unositi više biljnih vlakana, kojih ima dve vrste - rastvorljivih i onih koji to nisu.

- Nerastvorljiva su, na primer, laneno seme. Ono pomažu u mehaničkom čišćenju debelog creva, dok rastvorljiva imaju bitnu ulogu da hrane našu crevnu floru i čine je zdravom - kaže on.

Prema rečima tog psihologa, dokazano je da je stomak naš drugi mozak.

- U debelom crevu stvara se 95 odsto serotonina ili hormon sreće, koji nas "brani" od deprersije, anksioznosti i drugih poremećaja, ali i ostalih takozvanih neurotransmitera, a samo pet odsto njih se proizvodi u mozgu. Zato je od najveće važnosti da crevna flora bude u dobroj formi jer je tada i debelo crevo dobro funkcioniše. Kada je sve u redu, tada kažemo da nam to "govori osećaj u stomaku" ili "imamo leptiriće" ako nam se neko sviđa ili nam se "zgrči stomak" kada osetimo da je neko zao - opisuje Jeremić.

On kaže da je uzajamna veza između stomaka i mozga neraskidiva, a to se vidi kada dobijemo proliv usled velikog straha ili povraćamo od uzbuđenja.

- Problem je što naša crevna flora koja održava debelo crevo zdravim i funkcionalnim poremećena zbog prekomerne upotrebe antibiotika. I ne samo to, već i zbog prisustva tih lekova u mesu i drugoj hrani, ali i hlora u vodi. Sve to ubija te korisne bakterije. One tada ne mogu da stvaraju dobre masne kiseline koje nas brane od lošeg holesterola, ali čuvaju naš kardiovaskularni sistem, stvaraju i neke vitamine B kompleksa i mnogo drugih korisnih stvari - objašnjava on.

Naučnici u svetu već su prepoznali tu neraskidivu vezu, kaže Jeremić, dok je to kod nas u povoju.

- Istraživanja okamenjenih ljudskih fecesa pokazala su da su naši preci u prošlosti jeli 135 grama biljnih vlakana dnevno, dok je to danas do pet grama! To apsolutno nije dovoljno za veliki organ kao što je debelo crevo u kome se nalazi oko kilogram i po bakterija - završio je on.