Siniša Mali još nije ni stupio na dužnost ministra finansija, a ponovo su se, s krajnje problematičnim motivima, na njega ustremili isti jastrebovi koji otkad je postao gradonačelnik Beograda nisu birali sredstva kako bi ga srušili, koristeći pritom i najprljavije metode kao što su udari na njegovu porodicu i maloletnu decu.

Zbog čega je baš Siniša Mali trn u oku najžešćim protivnicima Aleksandra Vučića? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan - uz to što je čovek od najvećeg poverenja predsednika Srbije, Mali poseduje obrazovanje i stručne kvalitete koji ga izdvajaju iz većine ovdašnjih političara iz vlasti i opozicije.

Za razliku od navedenih političara opšte prakse, Siniša Mali ima i rezultate na mestu gradonačelnika, koji su mu najbolja preporuka za funkciju ministra finansija. Najvažniji od njih je što je finansije Beograda postavio na zdravu osnovu. Od trenutka kada je izabran, 2014. godine, pokrenuo je obiman program finansijske konsolidacije u cilju postizanja održive fiskalne stabilizacije.

Prepolovio je dug grada Beograda od 1,2 milijarde evra, koliko mu je ostavio prethodnik Dragan Đilas, i smanjio budžetski deficit četiri puta. Mali je sproveo konsolidaciju javnih i javnih komunalnih preduzeća, koja su za samo prve tri godine od minusa od dve milijarde dinara došla do neto dobiti od 10 milijardi dinara. Za vreme njegovog mandata, Beograd je prvi put dobio kreditni rejting, 2016. godine, koji je nakon toga i povećan, tako da je sada u kategoriji BA3.

Radom i stručnošću uspeo je da pobedi sve one koji su mu zabijali klipove u točkove, a za sve neverne tome najbolji protivargument su stotine gradilišta, novi hoteli, bulevari, uređeni trgovi i fasade i Beograd koji konačno dobija obrise moderne evropske prestonice.

Vladimir Čupić, direktor „Atlantik grupe“ za Srbiju, radio je zajedno sa Sinišom Malim prvo u Ekonomskom institutu i „Delojtu“, a nakon toga i u Agenciji za privatizaciju.

- Siguran sam da je on jedan od finansijski najpismenijih ljudi koje poznajem. Iako je funkcija ministra finansija vrlo izazovna i na neki način možda još i odgovornija od funkcije gradonačelnika, sa velikom dozom pouzdanosti mogu da kažem da on ima više nego dovoljno znanja i iskustva da kvalitetno obavlja taj posao, što se jasno vidi i po stanju budžeta grada Beograda - ističe Čupić.

On dodaje da će Malom iskustvo u upravljanju kompleksnim strukturama javne uprave grada i rešavanju problema koje je tamo zatekao sigurno pomoći u tome da adekvatno sagleda stanje i preduzme ispravne mere iz domena nacionalnih finansija.

Prihvatanjem ministarske funkcije kao novog izazova, Mali je dokazao još nešto, da se razlikuje od većine vajnih eksperata koji su došli u Srbiju posle 2000. godine, pokupili kajmak i vratili se u strane firme. Prema našim saznanjima, kao student generacije na Ekonomskom fakultetu imao je priliku da ostane u SAD nakon magistarskih studija, ali se ipak vratio i vezao svoju sudbinu za Srbiju.

Biografija Siniše Malog

Siniša Mali gradonačelnik je Beograda, glavnog i najvećeg grada Republike Srbije, koji učestvuje u nacionalnom bruto domaćem proizvodu sa oko 40 odsto. Od trenutka kada je izabran 2014. godine, pokrenuo je obiman program finansijske konsolidacije u cilju postizanja održive fiskalne stabilizacije. Gospodin Mali je pokrenuo i velike investicione projekte u gradu Beogradu, od kojih je najznačajniji "Beograd na vodi", vredan 3,5 milijarde evra. Tokom svog mandata, gospodin Mali uspeo je da pokrene značajne investicije u gradskoj infrastrukturi, da obezbedi rekordno nisku nezaposlenost, a Beograd je postao „grad kranova i dizalica“.

Za vreme mandata gradonačelnika Siniše Malog u Beogradu su, između ostalog, otvoreni robna kuća IKEA i hotel “Hilton”. Kompletno je rekonstruisan Trg Slavija, kao i velike gradske saobraćajnice poput Bulevara oslobođenja, Ruzveltove i Ulice Mije Kovačevića. Železnička stanica “Beograd centar” (Prokop) je posle 40 godina počela sa radom, a izgrađene su i pristupne saobraćajnice “Prokopu”. Otvoren je Pupinov most na Dunavu, a izgrađen je i novi bulevar od Mosta na Adi do Tošinog bunara. Počeli su radovi na pretvaranju centra grada u pešačku zonu, u okviru kojih je Obilićev venac u potpunosti rekonstruisan i zatvoren za saobraćaj, a rekonstruisani su i Kosančićev venac i ulica Vuka Karadžića. Izgrađene su stotine kilometara asfaltnih puteva, kao i vodovodne i kanalizacione mreže.

Nakon što je 10 godina bio zatvoren za javnost, Muzej savremene umetnosti je ponovo počeo sa radom. Počela je kompletna rekonstrukcija parka Ušće, kao i izgradnja pešačke pasarele između Kalemegdana i Beton hale.

Započeta je izgradnja nove autobuske stanice u Bloku 42 na Novom Beogradu. Potpisani su ugovori za izgradnju Fabrike za preradu otpada u Vinči, fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom selu i za izgradnju toplo-dalekovoda Obrenovac-Novi Beograd.

Pre nego što je postao gradonačelnik, Siniša Mali je bio specijalni savetnik za privredu i finansije premijera Republike Srbije, Aleksandra Vučića. Pre toga, bio je finansijski savetnik u privatnom sektoru i konsultant u Deloitte & Touche u Beogradu i Pragu, gde se specijalizovao za oblast kupovine i prodaje preduzeća, finansijski konsalting, finansijsko restruktuiranje i konsolidaciju poslovanja u privatnim i javnim preduzećima. U 2001. godini je postavljen za pomoćnika ministra za privatizaciju u Ministarstvu za privredu i privatizaciju. Kasnije je radio kao direktor Centra za tendersku privatizaciju u Agenciji za privatizaciju Republike Srbije. Pre nego što je postavljen za pomoćnika ministra za privatizaciju, radio je u Credit Suisse First Boston u Mergeres & Acquisitions Group u Njujorku.

Siniša Mali je diplomirao i magistrirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Tokom osnovnih studija, dobio je nagradu u trećoj godini kao najbolji student generacije da bi nakon studija dobio nagradu za najbolji diplomski rad. Kao Ron Brown stipendista, 1999. godine je magistrirao i na Washington University u Sent Luisu, Sjedinjenje Američke Države, smer finansije. Tokom studija je radio kao asistent na pet predmeta iz oblasti poslovnih finansija. Nakon studija primio je nagradu kao najbolji student u oblasti finansija kao i nagradu da je među 10% najboljih studenata na top 20 poslovnih škola u Americi te godine. U 2013. godini, odbranio je doktorsku disertaciju na temu: “Kreiranje vrednosti kroz proces restruktuiranja i privatizacije - Teorijske koncepcije i ostvareni rezultati u Srbiji”, na Fakultetu organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu. U junu 2017. godine kao polaznik VI klase završio je Visoku školu bezbednosti i odbrane i stekao najviši nivo karijernog usavršavanja u Vojsci Republike Srbije.

Gradonačelnik Siniša Mali, prvi je Srbin nosilac zvanja Chartered Financial Analyst (CFA) i član CFA Institute, Serbian Business Angels Network, Fulbright Alumni Association of Serbia i British-Serbian Business Club. Autor je nekoliko članaka na temu upravljanja projektima, poslovnih finansija, tržišta kapitala, restrukturiranja i akvizicija preduzeća. Nosilac je licence portfolio menadžera koju izdaje Komisija za hartije od vrednosti Republike Srbije, a prethodno je bio predsednik više upravnih odbora, uključujući upravne odbore u FIAT automobili Srbija (regionalnog lidera automobilske industrije), u Komercijalnoj banci (najvećoj banci u državnom vlasništvu) i član Upravnog odbora Kliničkog centra Srbije (jedinstvene državne tercijarne zdravstvene ustanove). Trenutno je predsednik Nadzornog odbora Er Srbije.

Dobitnik je nagrade „Najevropljanin 2014“ za projekat razvoja i rekonstrukcije Beograda. Evropski pokret u BiH je gradonačelniku dodelio priznanje “Najtolerantniji grad u regionu”. Za vreme njegovog mandata Beograd je na Svetskom sajmu turizma u Šangaju proglašen za najpopularniju destinaciju.

Bio je predsednik Organizacionog odbora dvoranskog Evropskog prvenstva u atletici 2017, koje je održano u Kombank areni, kao i predsednik Organizacionog odbora za košarkaški turnir “Fajnal four 2018”. Počasni je nosilac crnog pojasa u tekvondou 5. dan za doprinos razvoju sporta uopšte, a naročito tekvondoa. Od 2017. godine je redovni učesnik polumaratonskih trka (21,1 km) u okviru Beogradskog maratona.