Lobanja sa rupom od direktnog udarca kopljem, skelet na kojem se vidi da je pogođen strelom kroz butnu kost i karlicu, kao i tragovi amputacije i namernog sakaćenja biće u prvom planu ove jedinstvene rimske postavke. Među eksponatima će biti i izdužene lobanje pripadnika germanskog plemena Gepida, koji su deci bandažirali glave jer su smatrali da je veštački deformisana glava lepša od prirodnog oblika!

Biće prikazane i lobanje sa tragovima trepanacije, primitivnog hirurškog otvaranja svrdlom i oštrim kamenom. Antropolozi su u Viminacijumu „čitanjem kostiju“ otkrili da su stanovnici ove metropole uživali u surovim borbama životinja i ljudi u areni i da su u tim obračunima učestvovali i afrički leopardi, zbog čega ne čudi veliki broj bogalja.

 

Donacija od 880.000 dinara za crteže 

Profesor Milisavljević kaže da je Institut za anatomiju od Ministarstva kulture Srbije upravo dobio 880.000 dinara za restauraciju zbirke crteža na papiru iz kolekcije „Miljanić-Franc“. - Eksperti Muzeja nauke i tehnike su ovu zbirku proglasili za kulturno dobro. U Narodnoj biblioteci Srbije biće nastavljena zaštita ove raritetne kolekcije od 36 crteža - kaže dr Milisavljević.

Prof. dr Milan Milisavljević, upravnik Muzeja anatomije čoveka, kaže da će eksponati biti izloženi u hodnicima Instituta za anatomiju Medicinskog fakulteta, koji su za ovu prigodu simbolično nazvani Via Viminacia ili Ulica Viminacijum.

- U toj rimskoj prestonici, medicina je bila izuzetno razvijena. Na skeletima se vide tragovi amputacija nogu, kao i trepanacije lobanje, primitivnog hirurškog otvaranja. Pravilne rupe na lobanji otkrivaju da su pribegavali otvaranju lobanje svrdlom ili zašiljenim kamenom radi oslobađanja od pritiska I pokušavali da leče epilepsiju i migrenu. Pleme Gepida poznato je po jezivo izduženim lobanjama. Pripadnici ovog plemena su svojoj deci stezali glave zavojima jer im se sviđao deformisani oblik. Interesantno je da su svi stanovnici Viminacijuma imali perfektno očuvane zube i sve zube u vilici. Profesorka Dinka Mucić je doktorirala na zubima stanovnika Viminacijuma! To je bila populacija sa retkim karijesom, jer u to vreme nije bilo šećera, a hranili su se isključivo žitaricama. Bili su visoki oko 1,5 metara, a prosečan ljudski vek bio je 40 godina - kaže prof. Milisavljević i dodaje da će Muzej anatomije čoveka ovog puta izaći iz svojih okvira da bi postavka rimske metropole bila u prvom planu.

 

Robijaši tražili zlatne Konstantinove kočije

Viminacijum leži ispod njiva Starog Kostolca, a za 15 godina iskopavanja je nađeno 14.000 grobnica, što je pet odsto od onoga što je pod zemljom. Miloje Vasić, prvi srpski školovani arheolog, imao je muke da privuče radnike da tamo rade. - Njemu su kao ispomoć dovodili robijaše iz „Zabele”, ali oni nisu hteli da rade, krali su iskopane predmete ili su bežali. On je čak nudio i novac da bi privukao radnu snagu, ali nije vredelo. Na kraju je lansirao priču da pod zemljom leže zlatne kočije rimskog imperatora Konstantina i nakon toga nije mogao da se odbrani od radnika - kaže vodič u Viminacijumu.

- Profesor dr Laslo Puškaš, šef Katedre za anatomiju, i ja došli smo na ideju da eksponatima iz Viminacijuma proširimo i osvežimo postojeću postavku, jer je naš muzej prošle godine bio najposećeniji u „Noći muzeja“. Našu ideju su podržali prof. dr Nebojša Lalić, dekan Medicinskog fakulteta, i profesor Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta SANU i rukovodilac projekta „Viminacijum“. 

Dobili smo 10 novih vitrina u kojima će biti izloženi eksponati. Posle premijernog izlaganja, oni će ostati u Muzeju anatomije čoveka kao deo stalne postavke za edukaciju studenata medicine i stomatologije - kaže prof. dr Milisavljević i ističe da je u junu pozvan u Glazgov na zasedanje Univerzuma (zajednice univerzitetskih muzeja) da govori o daljem razvoju Muzeja anatomije čoveka.