Evidentno je da je pitanje Kosova dominiralo poslednjih dana razgovorima srpskog predsednika sa vodećim političarima u Evropi, a Anđelković smatra da Vučić zapravo koristi poboljšani imidž Srbije i svoj dobar imidž na Zapadu da temu KiM nametne svetskim medijima, kao i da iskaže "našu spremnost na kompromis i nespremnost da kapituliramo".

"Ako se rešenje kosovskog problema učnini javnim i transparentnim, mnogo je manji prostor da nas neko iza kulisa ozbiljno povredi i da nam nanese štetu. Oni koji žele da nam otmu Kosovo do kraja, imaju cilj da to zapadna javnost ne vidi kao otmicu, već kao pravično rešenje", konstatuje Anđelković.

S obzirom da se približava 20. godišnjica od NATO agresije na Srbiju, navodi Anđelković, mnogi na Zapadu smatraju da je to godina zaokruživanja kosovske lažne nezavisnosti.

Prema Anđelkovićevim rečima, Beograd je pod velikim pritiskom da nađe modalitet normalizacije odnosa sa Prištinom, koja traži, kako kaže, priznanje Kosova bez da "juri priznanje", a od Srbije traži da omogući Kosovu da uđe u UN i da ga tretira kao državu.

"Beograd nije spreman da to uradi i krenuo je u protivofanzivu", podvlači Anđelković i dodaje da osim pritisaka da nađemo rešenje, pritisakaju nas i da iznesemo svoje zahteve kako bismo i mi nešto dobili.

Još jedan od problema sa kojim se Beograd suočava, tvrdi Anđelković, jeste "izbegavanje satanizacije", koja podrazumeva, objašnjava on, da zapadni centri moći podstiču Albance da krenu u nekakavu novu "Oluju 2" na Severu Kosova, a Srbiju i Srbe prikažu u negativnom svetlu kao devedesetih godina.

"Beograd snažnom diplomatskom ofanzivom i kooperativnošću sprečava tako nešto, jer nekom ko pruža ruku i ko je spreman da se dogovara ne može da se pripiše etiketa ekstremiste", kaže Anđelković.

Da li će aktivnosti predsednika uroditi plodom i da li će do kompromisa doći - na to pitanje Anđleković odgovara da to zavisi i od druge strane, jer "kompromis nikada nije rezultat delovanja samo jedne strane".

"Srbija je učila sve da pokaže kooperativnost, da pokaže spremnost na kompromis i isto tako da pokaže da nije spremna da da sve. Na zapadnim političarima je da izvrše pritisak na Albance da oni shvate realnost i prihvate dogovor. Treba im razbiti iluziju da će dobiti sve što su zamislili, već da moraju nešto i dati", zaključuje Anđelković.

Joksimović: Nešto kao "dve Nemačke"...

Evidentno je da se približavamo završnoj fazi pregovaračkog procesa između Beograda i Prištine, konstatuje direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović, koja, inače, veruje da će rešenje biti negde na tragu modela "dve Nemačke".

Za Srbiju je sada najznačajnije da se formira Zajednica srpskih opština (ZSO), ističe Joksimović, i podseća na izjavu ministra lokalne samouprave u privremenim institucijama u Prištini Ivana Todosijevića da je zadovoljan tempom i načinom na koji se radi na statutu ZSO.

"To još uvek ne znači da će statut po kojem će se ZSO formirati biti nešto što je adekvatno Briselskom sporazumu. Na tome će se insistirati u narednom periodu, i iskreno se nadam da će biti pronađeno to kompromisno rešenje koje će pre svega Srbiji omogućiti da krupnim koracima krene napred", kaže Joksimović.

S obzirom na činjenicu da pet zemalja članica EU nije priznalo nezavisnost Kosova, Joksimović veruje da to neće biti uslov postavljen pred Beograd.

Veruje i da će se raditi u pravcu modela "dve Nemačke":

"Naravno, svaki slučaj je specifičan, tako da pretpostavlaljam da ni ovaj model ne bi u potpunosti bio preslikan. Ideja o normalizaciji bez punog priznanja je nešto što pretpostavljam da je cilj kojim će se težiti", zaključila je Joksimović.