Vrhovni kasacioni i Upravni sud poništili su prvo rešenje koje je Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) donela protiv EPS Distribucije i vratili predmet na ponovno razmatranje uz nalog da se sprovede detaljan ponovni postupak.
Komisija je, međutim, rešila da ne ispoštuje odluke najviših sudskih tela u Srbiji i zakone naše zemlje, te u ponovnom postupku protiv EPS Distribucije nije preduzela nijednu procesnu radnju koju joj je sud naložio.
Dakle, nije obavljeno nijedno veštačenje, niti je izvedena usmena rasprava kojom bi se utvrdile tačne činjenice, pa se postavlja pitanje kako jedno nezavisno državno telo ima pravo da povredi sudsku presudu i time pokaže da ne poštuje zakone Republike Srbije.
Obaveza Komisije je bila da se pri donošenju novoga rešenja pridržava svega što je sud napisao u presudi, ali do toga nije došlo. KZK tako nije EPS Distribuciji omogućio pravo na usmenu raspravu, veštačenje i saslušanje svedoka bez obzira na to što je kompanija imala zakonsko pravo na to.
Zbog toga što nije uvažio presudu Vrhovnog kasacionog i Upravnog suda i postupio po njoj, Komisija za zaštitu konkurencije dala je sebi za pravo da se stavi ispred naših sudova i naših zakona. Oni, dakle, ne samo da nisu nesumnjivo utvrdili u ponovnom postupku sve činjenice kako im je naložio Vrhovni kasacioni i Upravni sud, već su zanemarili i odluku suda da se utvrdi koju štetu je EPS Distribucija nanela krajnjim potrošačima i privatnim snabdevačima.
Komisija se nije bavila utvrđivanjem činjenica iako joj je sud to naložio
Bivši član KZK i pravnik prof dr. Dijana Marković Bajalović kaže da u rešenju koje je KZK donela u postupku protiv EPS Distribucije ne vidi da je Komisija ocenila do kojih štetnih efekata je proizvela tzv. dominantnost EPS Distribucije.
- Čitanjem rešenja ja nisam mogla da utvrdim na osnovu kojih dokaza komisija izvodi tu ocenu. Koju analizu i dokaze je ona sprovela da bi utvrdila da je došlo do štetnih efekata. Po meni, trebalo bi da se sastoji u tome da je konkurencija na tom tržištu smanjena. Komisija tvrdi da se to dogodilo, ali nema pravo samo da to tako tvrdi, bez dokaza. Ona kao organ koji vodi postupak, odnosno koji primenjuje zakon, treba da izvede određene dokaze i iz tih dokaza treba da proizilazi određeni zaključak. A ja te dokaze sa stanovišta procene efekata zloupotrebe dominantnog položaja ne vidim u ovom slučaju, jer nekako mi se čini da je postupak doveden do polovine. Morali su i da utvrde štetnu posledicu, a posledica bi se ogledala u eliminisanju konkurencije sa tog tržišta. Komisija se uopšte time nije bavila, nije utvrđivala - kaže Marković Bajalović.
Takođe, Marković Bajalović kao problem ističe i to da u ovom slučaju protiv EPS Distribucije nedostaju dokazi do kojih Komisija nije došla.
- Komisija je trebalo da utvrdi da li postoje neki opravdani ekonomski razlozi sa stanovišta Elektrodistribucije Srbije, zašto je ona nametala takve uslove poslovanja, jer postoje stotine, desetine razloga zašto neko ne može jednako da se ponaša prema svim svojim poslovnim partnerima. Iz rešenja ja ne vidim da su to uradili. Sve je samo na nivou pretpostavke. Meni se čini da u ovom rešenju nedostaju dokazi za taj zaključak Komisije da je došlo do štetnih efekata. Tu ocenu, odnosno taj zaključak Komisija ne potkrepljuje dokazima - kaže Marković Bajalović i dodaje:
- Po meni nema dovoljno dokaza u ovom slučaju. Nedostaju mi dokazi za tu ocenu, za taj nalaz Komisije. Znači, ne možete vi sad da kažete "mi smo ocenili"! A na osnovu čega ste ocenili? Niste Bogom dani da izvodite zaključke onako iz glave, jel? To ne smeju da rade, to nije primena zakona - zaključuje prof. dr Dijana Marković Bajalović.
Neodgovorne odluke KZK plaćaju poreski obveznici
Podsetimo, Komisija za zaštitu konkurencije prvi put pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv EPS Distribucije 2016. godine, da bi u ekspresnom postupku, za samo pet meseci, donela rešenje da se EPS Distribucija kazni sa 330 miliona dinara.
EPS Distribucija nakon toga ulaže žalbu Vrhovnom kasacionom i Upravnom sudu. Upravni sud je posle ponovnog odlučivanja doneo presudu kojom je u celosti poništio rešenje Komisije. Tom prilikom je Komisiji za zaštitu konkurencije naloženo da EPS Distribuciji vrati svih 330 miliona dinara, ali i 35 miliona zatezne kamate. Upravni sud je, takođe, Komisiji vratio na ponovni postupak predmet vezan za EPS Distribuciju.
S obzirom na to da je sud presudio u korist EPS Distribucije, zbog rešenja koje je donela Komisija za zaštitu konkurencije, oštećeni su samo građani Srbije jer će iz njihovih džepova morati da se plati zatezna kamata od 35 miliona dinara. Dakle, zbog nesmotrene odluke Komisije i namere da se kazni jedno državno preduzeće, po svaku cenu i bez dovoljno dokaza, što je potvrđeno i na sudu, naneta je direktna šteta poreskim obveznicima Republike Srbije koji to sad moraju da plate. Pored toga što su građani Srbije oštećeni zbog njihove neodgovorne odluke, i pored rešenja koje je donela protiv državnog preduzeća, Komisija za zaštitu konkurencije rešila je i da Kosovo prizna kao nezavisnu državu.
Komisiji za zaštitu konkurencije postavili smo, između ostalih, i pitanje zbog čega su na ovaj način priznali Kosovo i Metohiju na šta smo dobili sledeći odgovor.
- Posebno napominjemo da definicija relevantnog geografskog tržišta nije povezana sa pitanjem statusa AP KiM, niti teritorijalnim uređenjem Republike Srbije. Ona zavisi od niza okolnosti, mahom ekonomskih, te se često dešava da definisano relevantno tržište bude šire ili uže od teritorije Republike Srbije (kao npr. teritorija Grada Beograda, Zapadna Srbija, aerodromski par Beograd-Rim i drugo) - naveli su iz KZK.
Demanti Komisije za zaštitu konkurencije
Komisija za zaštitu konkurencije Republike Srbije demantovala je ove informacije. U dopisu poslatom medijima, kaže se da su iznete informacije o radu Komisije neistinite i nepotpune.
- U postupanju protiv EPS Distribucije, Komisija je donela rešenje o zloupotrebi dominantnog položaja zbog nametanja nejednakih i nepravičnih uslova poslovanja na iste poslove sa različitim učesnicima na tržištu čime su pojedini učesnici dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurente nametanjem nepravičnih uslova poslovanja, u decembru 2016. godine, a koje je prvobitno potvrđeno od strane Upravnog suda. EPS Distribucija je koristeći pravo na vanredni pravni lek, uložila Vrhovnom kasacionom sudu tužbu na presudu Upravnog suda, nakon čega je Vrhovni kasacioni sud ukinuo presudu i vratio predmet Upravnom sudu na ponovno odlučivanje. U izvršenju ove presude Upravni sud je poništio rešenje Komisije i predmet vratio na PONOVNO ODLUČIVANjE. Tačno je da je Komisija u rešenju izrekla meru zaštite konkurencije u visini 330 miliona dinara, ali nisu tačni navodi iz objavljenog teksta da je Upravni sud naložio Komisiji da vrati svih 330 miliona dinara EPS Distribuciji i 35 miliona dinara zatezne kamate, jer takav nalog ne postoji. Pri tome, Komisija ne bi ni mogla da vrati navedenu sumu, jer se ona ne uplaćuje na račun Komisije, nego u budžet Republike Srbije. Komisija je prvi put upoznata o navodnom postojanju kamate i njenom iznosu tek u navedenom tekstu i nema saznanja ko, gde i kako je odredio ovaj iznos kamate, kao ni da li će kamata uopšte biti obračunata. Presuda ne može ni da sadrži ovaj iznos, jer je zahtev za povraćaj novca od strane EPS Distribucije podnet Ministarstvu finansija - Poreskoj upravi 21.06.2018. a presuda Upravnog suda je doneta 23.02.2018. godine. Povodom tvrdnje da je Komisija priznala Kosovo kao nezavisnu državu, Komisija ističe da ne želi da bude uvučena u pokušaj politizacije ovog predmeta - piše u demantiju.
- Takođe, u tekstu se Komisiji inputira da „ne poštuje zakone i sudove Republike Srbije” što apsolutno nije prihvatljivo, tako što se u tekstu iznosi netačna tvrdnja da je presudom Upravnog suda naloženo Komisiji da izvrši veštačenje i sprovede usmenu raspravu, a što prema navodima u tekstu nije učinila - navodi se u demantiju.
U demantiju se navodi i da je svrha Komisije bila i da obezbedi jednake uslove poslovanja za sve kupce koji su poslovali sa EPS Distribucijom.
PROČITAJTE ŠTA SMO IZDVOJILI ZA VAS - OVDE
Komentari (6)