"Bože, što ga uze, bio je dobar čovek... Ćer'o, vidi je l' su se poslužili oni ljudi tamo, imaju li šta da jedu", rečenice su koje se često mogu čuti jedna za drugom na našim grobljima. Zadušnice, sahrane, daće - nezamislivi su bez hrane i pića, što, kad razmislite - može da deluje pomalo morbidno.

Zato smo pitali etnologa Vesnu Marjanović - zašto Srbi jedu na groblju?

Prema njenim rečima, hrana na groblju je određeni način da se komunicira sa mrtvima, a običaj je utemeljen u staroslovenskoj tradiciji.

Marjanović ističe da je veza živih i mrtvih naglašena pre svega na Zadušnice.

- U srpskoj tradicionalnoj kulturi zadušnice su uvek bile bitne jer su tada živi i njihovi pokojnici ostvarivali posebnu komunikaciju. Hrana koja se tada "deli" za duše pokojnika i svih preminulih srodnika, predstavlja vrstu komunikacije sa umrlima - objašnjava sagovornica "Blica".

Groblje je sveti prostor gde borave duše predaka i pokojnika, te ono predstavlja mesto gde se ta komunikacija i ostvaruje, o svim zadušnicama u toku godine, kaže Marjanović.

- U srpskoj kulturi je jedenje na groblju ostalo kao važan deo obredne prakse iz zagrobnih kultova čiji su koreni veoma duboki i vezuju se za prehrišćanski period - objašnjava etnolog.

Trizna, gozba za pokojnika

Kod starih Slovena takođe su priređivane gozbe pokojnicima poznate kao trizne – kada su živi organizovali posebne svečanosti posvećene precima.

- Inače, hrana koja se na groblje iznosi za "deljenje", prema verovanju "ide" pokojnicima pa je ona i raznovrsna i bogata. Kako se hrana postavlja na grobove ugošćavaju se i slučajni prolaznici i sirotinja - kaže naša sagovornica.

Takođe, ostavljanje hrane na grobnim mestima ili bilo gde drugde na groblju, na većini grobalja je zabranjeno. Tako da smete da jedete, ali morate da pojedete sve, ili da ostatke hrane vratite kući.

Pratite nas na Instagramu i Facebook-u

PROČITAJTE VESTI KOJE SMO IZDVOJILI ZA VAS - OVDE!