Zemlja je nastavila da kultiviše veze sa novim partnerima, pre svega iz Afrike, dok se istovremeno sukobljava sa Ukrajinom i svađa sa velikim silama poput SAD. Šta možemo da očekujemo od Rusije u 2020. godini?

O tome su za "Moskov tajms" govorili stručnjaci za rusku spoljnu politiku.

Jačanje ekonomske saradnje Kine i Rusije

Aleksandar Gabujev, šef odeljenja za odnose Rusije i Azije u centru Karnegi kaže da će Rusija i Kina 2020. godine povećati ekonomsku saradnju.

- Uprkos postignutoj prvoj fazi sporazuma između SAD i Kine u decembru, Moskva se nada da će povećati svoj izvoz ugljovodoničnih i prehrambenih proizvoda svom ogromnom susedu. Gasovod "Snaga Sibira" pokrenut 2. decembra 2019. započeće sa komercijalnim operacijama sledeće godine. Iako gasovod do 2025. godine neće dostići svoj puni kapacitet od 38 milijardi kubnih metara, sledeće godine Gazprom planira da pošalje najmanje 5 milijardi kubika gasa u Kinu - kaže Gabujev.

 

I ruski uvoz može postati drugi pokretač trgovine. Uprkos anemičnim stopama rasta kod kuće, Kremlj ulazi u dublji angažman sa kineskim divovima kao što je "Huavei" i pokušava da smanji svoju zavisnost od zapadne tehnologije i više se osloni na alternative koje nudi Kina, a koje se posmatraju kao jeftinije i manje štetne za nacionalnu bezbednost.

Dokazivanje na Bliskom istoku

Glavni izazov Rusiji na Bliskom Istoku 2020. godine biće da dokaže da ona nije izgradila kulu od karata u regionu koja bi u svakom trenutku mogla da se sruši.

- Rusija je izgradila gotovo celu svoju bliskoistočnu politiku na efektu Sirije. Ali Moskva razume da vojno prisustvo u toj zemlji nije dovoljno, posebno imajući u vidu da se naglasak tamošnjih događaja sve više pomera ka diplomatiji. Međutim, Rusija bi lako mogla da ostane zaglavljena u veoma neskladnom procesu pokušaja postizanja političkog rešenja - kaže Marijana Belenkaja, korespondent sa Bliskog istoka za "Komersant".

 

Prema njenim rečima, u 2019. Moskva je pokušala da svoje iskustvo u Siriji proširi i na druga regionalna pitanja: posredovala je za Palestince i ažurirala koncept sigurnosti u Persijskom zalivu na osnovu dijaloga između Arapa i Irana. Do sada, međutim, to nije urodilo plodom. Ipak, Moskva će pokušati da stvori impresivne diplomatske inicijative da potvrdi svoj imidž uticajne regionalne sile.

Međutim, morala bi onda i da se izbori sa sopstvenim imidžom snažnog igrača, koji je stvorila započinjanjem vojne operacije u Siriji.

Sada se očekuje da će Rusija intervenisati u gotovo svakom regionalnom sukobu, posebno u Libiji, ponavljajući svoj sirijski vojni scenario. Rusija se očigledno pomirila sa ovom ulogom, sudeći po činjenici da su se zvaničnici ministarstva odbrane sastali s libijskim feldmaršalom Kalifom Haftarom.

Odnos sa Evropom

Elena Černenko, član Saveta za spoljnu politiku i odbranu, kaže da Rusija nema posebne ciljeve u vezi sa odnosima sa Evropskom unijom 2020. godine.

- Realnost je da u ovom trenutku nema konstruktivnih odnosa između Rusije i EU kao Unije. Svi planovi koji su počeli da se razvijaju između Moskve i Brisela pre 2014. godine još uvek su stopirani zbog događaja u Ukrajini i oko nje. Za Rusiju je EU i dalje važan partner zbog američkih sankcija i činjenice da EU može da ugozi ambiciozni projekat Kremlja - Severni tok 2. Ali Kremlj shvata da se gotovo sve ostalo može rešiti na bilateralnom nivou - kaže ona.

Kada su u pitanju bilateralni odnosi sa državama članicama EU, Rusija će nastaviti svoj pragmatični pristup: više trgovine, više investicija, više turizma, kaže ona.

- Politička agenda je više nijansirana: Rusija bi više volela manje jedinstvenu i rigidnu politiku EU u vezi sa Ukrajinom. Istovremeno, nada se da će EU zauzeti jedinstven i suveren stav protiv Sjedinjenih Država (po pitanju sankcija) - kaže ona.

Kremlj se nada novom mandatu Trampa

Početak 2019. godine je bio obećavajući za odnos Rusije i SAD, ali se on kasnije prilično ohladio.

 

- Početkom septembra, Džon Bolton je otpušten kao Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost, američki ambasador u Moskvi Džon Hantsman i stariji direktor Saveta za nacionalnu bezbednost (NSC) za Rusiju Fiona Hil podneli su ostavke, a žalba zviždača pokrenula je istragu o impičmentu i usredsredila se na odnos između SAD i Ukrajine... Nuklearni sporazum INF takođe je umro negde usput - kaže Vladimir Frolov, kolumnista i stručnjak za rusku spoljnu politiku.

Rusija želi jačanje odnosa sa Afrikom, ali Zapad će je pažljivo gledati

Jevgenij Korendjasov, šef Centra za izučavanje rusko-afričkih odnosa kaže da će naredna godina biti dinamična i veoma produktivna za Rusiju i Afriku.

- Ona obeležava početak praktičnih implementacija ruske strategije za Afriku, koja je najavljena u Sočiju na prvom Rusko-afričkom samitu. Ruska politička i poslovna elita više neće potcenjivati globalni značaj afričkog kontinenta. Planovi zahtevaju udvostručenje obima ruske spoljne trgovine sa afričkim zemljama na 40 milijardi dolara u naredne tri ili četiri godine. Ruske firme spremne su da pojačaju svoje napore kako bi zauzele svoje mesto na brzom rastućem potrošačkom tržištu u Africi, za koje se očekuje da će do 2025. dostići 7 biliona (hiljadu milijardi) dolara - kaže on.