Javni dug skače na 90 posto i da kriza za tri meseca završi navodeći da je Hrvatska u pandemiju uletela kao najzaduženija tranzicijska zemlja, sa visinom duga od približno 73 posto što ih smešta na visoko, deveto mesto po zaduženosti država unutar EU

Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70 posto, dok daleko uspešnija Češka ima samo 32 posto duga, mereno udelom u BDP-u, Slovačka 50 posto, a najmanje zadužena europska država Estonija samo osam posto, navodi dnevnik.

Na vrhu EU lestvice je stari bolesnik Grčka sa 180 posto javnog duga, sledi Italija sa 135, Portugal sa 122, Belgija, Francuska i Španija s oko 100 posto, što će se već ove godine znatno pogoršati. Ovih dana često spominjana Švedska ima samo 39 posto javnog duga. U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari grehovi te je jedno vreme prinos na njene desetogodišnje obveznice probio tri posto.

Tek nakon snažne intervencije Europske središnje banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na italijanski dug spustili su se ove nedelje na oko 1,8 posto. U odnosu na referentne nemačke obveznice razlika je oko 2,2 postotna boda, pa analitičari procenjuju da će već ove godine italijanski javni dug skočiti na 150 posto BDP-a, za oko 15 posto baznih bodova, španski na 108 posto, dug Portugala na 128 posto, dok će se nemački javni dug, koji počinje s gotovo idealnih 62 posto, jedva dići na 63 posto. Brzina povećanja duga neće zavisiti samo o masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i o kamatama na nova zaduženja.

Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizovala s bankama, no ministar financija Zdravko Marić izbegava da da precizan odgovor po kojoj je ceni zaključena ta transakcija.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju, hrvatski javni dug dogurati na 90 posto BDP-a, i to u slučaju da kriza završi za tri meseca! Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji.