Predsednik SAD Donald Tramp naložio je svojim agencijama da započnu izgradnju „flote polarnih sigurnosnih ledolomaca“ koja bi bila u potpunosti operativna do 2029. godine, navodeći potrebu za zaštitom američkih interesa na Arktiku i na Antarktiku.

U memorandumu objavljenom u utorak u Ministarstvu spoljnih poslova, Pentagonu, trgovini, energetici i Nacionalnoj bezbednosti, Tramp je rekao da SAD treba da "razviju i izvrše program nabavke flote polarnih ledolomaca ".

Nacionalna bezbednost bila je zadužena za napor da razvije zahteve za izgradnju uz napomenu da ona ne sme da negativno utiče na kupovinu ofanzivne opreme za američku obalsku stražu.

Flota će uključivati „najmanje tri teška ledolomca polarne klase (PSC)“ i klasu srednjih PSC zasnovanih na „celom nizu nacionalnih i ekonomskih bezbednosnih misija“, kao što su eksploatacija resursa i održavanje podmorskih kablova.
Studije će odrediti optimalni broj ledolomaca za „obezbeđivanje trajnog prisustva i u arktičkom i po potrebi u antarktičkom regionu“.

SAD trenutno imaju samo jednog operativnog teškog ledolomca, USCGC Polar Star, i jednog srednjeg ledolomca, USCGC Hejli. Polarna zvezda je izgrađena 1970-ih i brzo se približava zastarelosti. Tramp je naložio agencijama da utvrde mogućnosti za „premošćivanje jaza“ dok flota ne bude spremna, uključujući kupovinu ili zakup plovila od drugih država.

Štaviše, floti će trebati najmanje dve američke lokacije za baze i najmanje dve međunarodne lokacije, kojima je agencijama naređeno da identifikuju i procene u svetlu zacrtane misije. Procena „uzima u obzir mogućnosti podele opterećenja za baze sa Ministarstvom odbrane i saveznicima i partnerima, prema potrebi“, kaže se u dopisu.

Stejt Departmanu je naređeno da sarađuje sa unutrašnjom bezbednošću na identifikaciji „partnerskih nacija“ sa brodskom stručnošću i sposobnostima.

Tramp je dugo gledao na Arktik, pomišljajući na ideju o kupovini Grenlanda od Danske u avgustu 2019. Iako su Danci odbacili ponudu SAD, Vašington je nastavio da istražuje mogućnost nabavke najvećeg ostrva na svetu i vrata Arktika.

Njegov prethodnik Barak Obama obećao se 2015. godine da će zatvoriti „proboj ledolomaca“ sa Rusijom - koja je u to vreme upravljala sa 34 takva brodova, 11 puta više nego SAD, ali od te inicijative ništa nije usledilo. Od tada je Rusija izgradila nekoliko glavnih ledolomaca na nuklearni pogon, dok je i Kina započela akciju na Arktiku lansiranjem svog prvog ledolomca 2019. godine.

Vrlo je malo verovatno da će SAD tražiti pomoć od Rusije, koja trenutno ima vodeći položaj kako u broju ledenomaca, tako i u ekspertizi za njihovo izgradnju i održavanje. Moskva je godinama jačala svoje vojno i civilno prisustvo na Arktiku, i zato što je severni okean najduža granica i zato što se led koji se povlačio otvorio morsku rutu između Evrope i Azije za duži deo godine, sa velikim komercijalnim obećanjima.