- Od početka epidemije imali smo svega pet-šest pacijenata koji su došli zbog problema vezanih za kovid, što je zanemarljiv broj. Naš posao dolazi tek kada se pandemija završi - izjavio je Đorđević.
On je objasnio da se tokom kriza, poput pandemije korona virusa, ljudi na neki način "otcepe" od emocija, drže psihološke granice čvrstim i potpuno su u funkciji borbe za preživljavanje.
Kada sve prođe, onda se te psihološke granice opuste, sve te emocije isplivaju na površinu i naprave veliki problem.
- Onda imate porast svih vrsta kriznih stanja, porast anksioznih poremećaja, depresija, posttraumatskih stanja i videćemo čega sve još - izjavio je Đorđević.
Prema njegovim rečima, trenutno oko milijardu ljudi u svetu pati od neke duševne bolesti.
Dodao je da podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) govore da 25 odsto svetske populacije u nekom trenutku svog života oboli od nekog mentalnog poremećaja.
On je kazao da Organizacija za ekonomsku saradnju procenjuje da troškovi lečenja mentalnih poremećaja "idu" i do četiri odsto BDP-a, a na godišnjem nivou, dok je nelečenje mentalnih poremećaja još skuplje.
- Iz navedenog proističe da je jedan od centralnih zadataka zdravstvenog sistema i društva u celini, prepoznavanje i izlaženje u susret potrebama osoba sa mentalnim poremećajem, što bi podrazumevalo jedan strukturisani pristup kroz multisektorsku saradnju - rekao je Đorđević.
Komentari (0)