Uzdižući se na planinskom vrhu već zaboravljenog naselja Jeljen, ova legendama obavijena utvrda i dan-danas čuva predanje da je tu "grad gradila prokleta Jerina", žena Đurđa Brankovića.
Delfina Rajić, direktorka Narodnog muzeja u Čačku, kaže da je utvrđenje starije nego što se to isprva mislilo.
- Legenda kaže da kad je grad završen, u njega je vrlo često pristizalo po sedam mazgi natovartenih silnim blagom koje se unosilo u veliki lagum, a kasnije zaključavalo sa dva ključa. Priča o velikom blagu Proklete Jerene počinje da bledi kada su arheolozi započeli sistematsko proučavanje utvrde na Gradini, jer je otkriveno da je ona mnogo starija od doba vladavine Đurđan Brankovića i Proklete Jerine i da je postojala još u doba vizantijskog cara Justinijana - rekla je Rajić.
Prva poznata interesovanja za Gradinu na Jelici datiraju još iz 1843. godine, a nastavila su se i kasnije.
Tridesetih godina 20. Veka iznova se pominje kao areološki lokalitet od prvorazrednog značaja, a povod je bio slučajni pronalazak srebrnog relikvijara u obliku sarkofaga. Međutim, posle Drugog svetskog rata Gradina je masovno uništavana jer je sa nje odvožen kamen za nasipanje puta Čačak- Goračići.
- Narodni muzej u Čačku rekognoscira Gradinu 1969. i 1972. Godine. Istraživači tada zatiču još uvek dobro očuvane ostatke bedema na površini terena,mestimično čak i preko dva metra visine. Nakon tri godine od prvih arheoloških iskopavnja utvrde, Skupština opštine Lučani 1987. Godine proglasila je Gradinu na Jelici za spomenik kulture - izjavila je Delfina Rajić.
Ovaj arheološki lokalitet nalazi se na 846 metara nadmorske visine i sa njega sa pruža veličanstven pogled na čitav Čačak. Prostire se na površini od 20 hektara, a u spomeničkom smislu najbogatije ostatke predstavljaju otkriveni bedemi, crkve i kuće iz vremena rane Vizantije.
- Pretpostavlja se da je u periodu kraćem od sto godina na mestu Gradine nikao utvrđeni grad u kom je za sada otkriveno pet crkava sa više zidanih grobnica, desetina profanih objekata razuđene arhitekture i više stotina metara bedema. Na Gradini je utvrđen suživot mešovite populacije čiju osobenost naglašavaju pripadnici germanskog porekla utvrđeni prema karakterističnim tragovima njihovih odevnih predmeta i posuđa. Dominantan hrišćanski karakter stanovnika Gradine pokazuje veliki broj crkava - ističe direktorka Narodnog muzeja u Čačku.
Svakodnevni život stanovnika ovog gradskog naselja dokumentovan je i brojnim nalazima keramičkog i staklenog posuđa od kojih neke predstavljaju uvoz istočnog porekla, a pored toga nađen je veliki broj gvozdenih i koštanih alatki od kojih je deo svakako proizvođen na samoj Gradini.
Ovo utvrđeno se tokom dosadašnjih istraživanja pokazalo kao posebno u odnosu na ostale arheološke lokalitete tog tipa, pre svega po rustičnosti njene arhitekture, ali i po tome što je nakon rušenja ponovo naseljena.
Komentari (0)