Miting pristalica poraženog DPS na izborima u Crnoj Gori ne može da prevaziđe litije jer je narod prestao da veruje predsedniku Milu Đukanoviću, koji je vrlo nepopularan.

Ovakvo očekivanje iznosi istoričar Čedomir Antić pred skup tzv. crnogorskih patriota zakazan za nedelju u Podgorici.

Iako je DPS dobio najviše glasova, analizom strukture glasanja može se zaključiti, objašnjava Antić za Sputnjik, da je oko 50-60 hiljada birača DPS-a, a možda i blizu polovine, iz redova manjina. To je zato, smatra on, što trikovi Mila Đukanovića više ne prolaze kod većine birača u Crnoj Gori.

Na šta da se sad pozove Milo Đukanović? Na crnogorski nacionalizam?

Pa osnivač modernog crnogorskog separatizma Slavko Perović je pozvao da se s njegovim režimom završi. Pozivao se na multietničnost, a frontmen koalicije Crno na bijelo Dritan Abazović kog je on nazivao bitangom je Albanac. Dakle, ne ide mu više. Možda je 1948. mogao da dobije manje pa da onda napravi haos, ali sad mu više niko ne veruje, ljudi očekuju od njega sve najgore“, uveren je Antić.

Miting nisu litije

Po njegovom mišljenju, zakazivanje mitinga u Podgorici potvrda je i da predsednik Đukanović ne može više da računa ni na duboku državu u stranci, a ako se nada da će tim skupom pokazati koliko ima brojnu podršku razočaraće se jer on svakako ne može da premaši broj ljudi koji je izlazio na litije protiv spornog Zakona o slobodi veroispovesti.

Antić primećuje da Đukanović još ne shvata šta ga je snašlo, a da je već sam izborni dan pokazao nesigurnost i haos u redovima vlasti i koliko je on ispraznio svoju partiju od bilo kakvog ideološkog sadržaja.

 

„Jako je važno zato apelovati na ljude oko Đukanovića da ne vezuju sudbinu za njega“, savetuje naš sagovornik.

Milo obnovio srpstvo

On smatra da je velika greška predsednika Crne Gore što je crnogorsku naciju gradio na osnovu hrvatske, kao negaciju srpstva.

Na pitanje, šta očekuje od trojke koja će formirati vladu, Antić kaže da je zadovoljan što su se dogovorili oko onog što je realno a to je da Crna Gora pođe putem društvenog jedinstva, a ne nacionalnog, jer je to mnogonacionalna zemlja.

Takođe, kaže on, važno je da se u Crnoj Gori uspostavi pravda, da više nikad političari ne budu osuđivani na nameštenim procesima i da se nadglasavanjem donose ključne odluke. Crna Gora ne može izaći iz NATO niti povući priznanje Kosova, ali je sada bitno da postane demokratska zemlja, ocenjuje Antić.

Kako ističe, važno je i da sada srpski narod dobije ravnopravnost i da više ne bude aparthejda u Crnoj Gori, dok je povlačenje Zakona o slobodi veroispovesti „trešnja na torti“.

On podseća da je diskriminacija Srba počela donošenjem Ustava u Crnoj Gori iz 2007. da bi 2011. počeo ogroman talas ugnjetavanja ukidanjem ćirilice, nesprovođenjem zakona o ravnopravnosti uz od države priznatu statistiku koje pokazuje da su Srbi 6-7 puta manje prisutni u institucijama. Kulminiralo je promenom zastave, potpunim suzbijanjem Srba i na kraju Zakonom o slobodi veroispovesti, a po trajektoriji kojom je to počelo sve bi se završilo progonom Srba, smatra Antić, dodajući da su traktore i kese pominjali ljudi iz vlasti, što se nije moglo čuti čak ni od Hrvata u vreme operacije Oluja.