I ove godine, treća majska subota protekla je u znaku istraživanja muzeja, galerija i brojnih drugih ustanova i gradskih kutaka punih najzanimljivijih priča koje su se pričale do kasno u noć.

Vojni muzej u Beogradu dočekao je brojne zaljubljenike u istoriju izložbom kojom podseća na povlačenje srpske vojske preko Albanije i njenog boravka na Krfu, koje se odrigralo pre tačno sto godina.

Jedna od najposećenijih beogradskih lokacija bio je Paviljon „Cvijeta Zuzorić“ koji je, uz nesebičnu pomoć Vase Županjevca, pretvoren u neobično carstvo crikusa.

Filmofili su svoj kutak za sedmu umetnost pronašli u Muzeju jugoslovenske kinoteke gde su se družili sa najpoznatijim filmskim plavušama, od Merilin Monro do Milene Dravić.

Legat Petra Lubarde spojio je lepo i više nego korisno na radionici za mališane, na kojoj su deca učila kako da vezu goblene sa motivima sa slika našeg čuvenog umetnika. Njihovi radovi prodavani su tokom večeri, a prikupljeni novac namenjen je Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.

Beogradska lepotica, zgrada nekadašnje Jadransko-podunavske banke, svoja vrata širom je otvorila ove subote, dočekujući posetioce pričama o najlepšim beogradskim spomenicima i skulpturama koji krase javne gradske površine.

Austrijski i srpski umetnici ukrstili su ideje na izložbi „Hope Chest“ u UK Parobrod, koja je samo za ovo veče stigla u Beograd.

Tradicija koju Noć muzeja uspešno nastavlja iz godine u godinu, otvaranje novih, zaboravljenih gradskih prostora i pričanje neispričanih priča, još jednom se potvrdila kao jedno od najvećih blaga manifestacije.

Anatomski muzej Fakulteta za veterinarsku medicinu prvi put je dočekao posetioce u okviru Noći muzeja, predstavljajući im neverovatnu kolekciju koja svet životinjskog carstva dočarava na sasvim nov način.

Beogradska savremena umetnička scena uskoro dobija novi urbani prostor nazvan Dorćol Platz, a ove subote svi zainteresovani imali su ekskluzivnu priliku da zavire u prostorije ove dorćolske artističke komune i otkriju kako će ona da izgleda.

Doktorova kula, najstarija psihijatrijska ustanova u regionu, prošle godine baš u Noći muzeja dočekala je svoje prve posetioce, a ove godine zaintrigirala ih je pričom o naša dva velikana pisane reči, Lazi Lazareviću i Petru Kočiću, čija je sudbina na neraskidiv način vezana za ovo zdanje.

Dom Jevrema Grujića, još jedno zdanje koje je svoja vrata otvorilo tokom prošle Noći muzeja, ove godine za svoje goste sačuvao je slatko iznenađenje – omiljenu tortu kraljice Natalije, pripremanu prema originalnom receptu iz 1885. godine!

Posetioci Narodnog muzeja u Šapcu hrabro su se poigrali sa vatrom i otkrili na koji je sve ona način uticala na razvoj čoveka i čovečanstva, dok su u Biblioteci šabačkoj mogli da saznaju kako je Jevrem Obrenović Šapca napravio raskošnu evropsku varoš.

Tokom Noći muzeja na jedno veče oživela je i Šabačka sinagoga koja će uskoro prerasti u pravo muzejsko zdanje posvećeno šabačkim Jevrejima.

Nišlije su se ove subote upoznale svojim zaboravljenim sugrađaninom, Svetislavom Tisom Milosavljeviće, koji je tokom svog života ostavio duboki trag u istoriji Banjaluke, zbog čega je prozvan za „banjalučkog Periklea“.

Bogat program za Noć muzeja u Subotici priredila je i Gradska biblioteka u kojoj je najveću pažnju privukao „KnjigoSmeh“, razigrana izložba fotografija koje prikazuju čitaoce biblioteke sa knjigama koje su ih nasmejale.

U Kragujevcu je premijerno u Noći muzeja Istorijski arhiv Šumadije otvorio izložbu „Ubistvo Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine“, dok je Narodni muzej Valjevo predstavio izložbu „Valjevski vremeplov iz mog ugla“, na kojoj su stručne službe muzeja radile zajedno sa svojim sugrađanima.

Nakon prošlogodišnjeg premijernog učešća, Kosovska Mitrovica i ove godine učestvovala je u Noći muzeja zanimljivom izložbom likovnih radova kako profesora, tako i studenata Fakulteta umetnosti, uz posebno osmišljen program studenata muzičkog i dramskog odseka.

Muzej „Horeum Margi-Ravno“ posetioce Noći muzeja u Ćupriji dočekao je veselom izložbom „Dolazi cirkus“, dok se u ambijentu dvorišta muzeja demonstriralo pucanje iz replike Karađorđevog trešnjevog topa.