U primarne glavobolje spadaju migrene, tenzione glavobolje, klaster glavobolje. Sekundarne glavobolje uzrokovane su povredama glave i vrata, promenama stanja krvnih sudova, uzimanjem određenih supstanci ili apstinencijalnim sindromom, infektivnim stanjima ili promenama nerava lica.
- Migrena predstavlja jaku pulsirajuću glavobolju jedne regije glave. Javlja se u napadima koji traju satima, pa i danima i najčešće je praćena mučninom, povraćanjem i velikom osetljivošću na jako svetlo i zvuk. Ona značajno smanjuje produktivnost, radnu sposobnost i kvalitet života osobe koja od nje boluje. Migrena često počinje u dečjem i adolescentnom ili ranom odraslom dobu - navodi dr Gorica Đokić, specijalista neurologije Klinike za psihijatrijska oboljenja „Dr Laza Lazarević“.
Oko 90 odsto osoba sa migrenom ima u porodici nekog ko boluje od te bolesti, a bolest pospešuju i ostali faktori: stres, vremenske prilike kao što je promena barometarskog pritiska, promene u ritmu budnost-spavanje, alkohol ili višak kofeina, neke vrste hrane...
LEČENJE
- U terapiji migrene preporučujemo lekove za prevenciju napada migrene i lekove za bolove kod napada migrene. Od lekova za prevenciju napada najčešće se daju beta blokatori, a od lekova za bol najčešće su u upotrebi nesteroidni antireumatici, kao što su ibuprofen, diklofenak i grupa lekova pod nazivom triptani - navodi dr Gorica Đokić.
Tenzione glavobolje su najčešći tip glavobolja kod dece i adolescenata i najčešće se opisuju kao jake, tupe glavobolje u vidu stezanja, trnjenja, pritiska u većem delu glave ili celoj glavi, koje se mogu javljati nekad i svakodnevno, a uzrokovane su stresom i napetošću, ali i degenerativnim promenama u vratnom delu kičme, te se tegobe mogu pojačavati i dugotrajnim radom u neadekvatnom položaju.
- Kod osoba koje pate od tenzionih glavobolja, one su najčešće samo jedan od simptoma generalizovanog anksioznog poremećaja, anksiozno-depresivnog poremećaja ili somatoformnih poremećaja. Kod jednog broja pacijenata postoje hronične dnevne glavobolje, koje podrazumevaju pojavu glavobolja 15 i više dana mesečno. Ovo stanje se najčešće javlja kao komplikacija neadekvatnog lečenja migrene i drugih vidova glavobolja - precizira dr Đokić.
MIGRENOZNI BOL POSTAJE OTPORAN NA LEK
U brojnim studijama potvrđeno je da pacijenti koji godinama boluju od migrene često posle duže upotrebe jednog leka iz grupe triptana prestanu na njega da reaguju, pa se lek mora promeniti.
U velikoj studiji na oko 10.000 pacijenata sprovedenoj u SAD i Nemačkoj identifikovan je tipičan profil osobe koja zahteva čestu promenu vrste triptana: to je osoba ženskog pola, starosnog doba oko 44,1 godine, sa najmanje tri napada migrene mesečno u trajanju dužem od 24 sata, što se uklapa u kriterijume za tešku migrenu.
4 FAZE NAPADA MIGRENE
- prodrom - dan ili dva pre napada u vidu iritabilnosti, nestabilnosti raspoloženja, žudnje za određenom vrstom hrane...
- aura - 20 do 60 minuta pre napada u vidu svetlećih tačkica pred očima, tačkastog gubitka vida, „mravinjanja“ u nozi i/ili ruci...
- napad migrene - u trajanju od 4-72 sata, jednostrana kod 60 odsto osoba i dvostrana kod 40 odsto populacije
- postdrom - stanje opšte malaksalosti ,ponekad praćeno povišenim raspoloženjem.
BROJKE
- Žene tri puta češće obolevaju od migrene
- Oko 60 odsto napada kod žena povezano je s menstrualnim ciklusom
- U kombinaciji sa duvanom i hormonskom kontracepcijom, migrena povećava rizik od moždanog udara
- Od migrene boluje 12 odsto odraslih
- Oko četiri odsto odraslih boluje od hroničnih glavobolja
Komentari (0)