Profesor Karol Sikora, savetnik Svetske zdravstvene organizacije, rekao je da će većina imati negativan rezultat na testu na antitela, iako su imali koronavirus.

Vlade su se nadale testiranju antitela kako bi shvatile koliko je stanovništva zaraženo da olakša ublažavanje zatvaranja, preneo je Daily Mail.

Ti ljudi - s obzirom na nadimke 'imuno privilegovani' ili 'COVID elita' - mogli bi se vratiti na posao ili se socijalno stopiti sa 'pasošom imuniteta'.

Ali neće svi koji su imali virus proizvesti antitela koja se mogu otkriti i možda su koristili drugačiji imuni odgovor da bi napali virus. Na primer, T ćelije su jedna od prvih linija odbrane i deluju pre nego što su antitela uopšte potrebna.

Neki delovi imunog odgovora naučnicima ostaju potpuna misterija i nisu u stanju da ih mere.

To znači da možda nikada neće biti moguće izmeriti obim pandemije ili odabrati one koji su definitivno imali koronavirus i imaju neku vrstu zaštite.

Nadzorna ispitivanja pokazuju da je 8,5 procenata ljudi u Engleskoj već imalo koronavirus na osnovu merenja antitela. Ali naučnici kažu da je stvarna brojka verovatno daleko veća.

Antitela su proteini koji se razvijaju kao odgovor na strani patogen tokom nekoliko dana. Takođe se stvaraju kada se ubrizga vakcina koja imitira virus.

Imuni sistem pamti antigen tako da, ako osoba ponovo bude izložena njemu, brže može da proizvede antitela.

Ova antitela su prisutna u krvi, a testovi 'imaš li to' koriste se za identifikaciju ljudi koji su prethodno imali COVID-19.

Profesor Sikora, glavni lekar centra za rak Rutherford Health, rekao je za MailOnline:

"Ako imate antitela, u suštini ste povlašćeni ili ste među COVID elitom - oslobođeni ste pravila jer ste verovatno imuni, verovatno nećete dobiti ponovo, i verovatno je neće preneti. Ali, manje od 10 odsto inficiranih ljudi ima antitela. To ne znači da je zaraženo samo 10 procenata". 

"Postoje i druge imune odbrane u igri, ali to ne možemo da merimo", rekao je dotor.

Imuni sistem je ogromna mreža proteina koji imaju različite funkcije zaštite organizma od infekcije - a antitela su samo deo slike.

Profesor Sikora rekao je da je imuni sistem veoma sofisticiran i da postoji ogromna količina koja treba otkriti o tome kako funkcioniše - posebno kao odgovor na novi koronavirus.

"Postoji ono što nazivamo "imunološka tamna materija". Mi to ne razumemo, ali definitivno nas štiti. To može biti jedna od zaštita od virusa".

Antitela koja se vezaju za koronavirus i obeležavaju ga za uništavanje drugih imunih ćelija, deo su adaptivnog imunološkog sistema.

Prilagodljivi imuni odgovor je mnogo sporiji da reaguje na pretnje i infekcije nego 'urođeni imuni odgovor', koji je pripremljen i spreman za borbu u svakom trenutku.

Urođeni imuni sistem je neposredni odgovor na virus ili "prva linija odbrane". To uključuje neke T ćelije koje oboje direktno ubijaju virus i podstiču ostale imune ćelije da se pridruže.

Profesor Sikora rekao je da postoji "nagoveštaj" da stariji ljudi proizvode antitela češće od onih mlađih od 30 godina, a oni koji su teže bolesni.

"Osim toga, nema načina ih identifikujemo. Ni o rasnim karakteristikama nema ničega. To je prilična misterija", zaključio je Sikora.

Njegovi komentari prate istraživanje koje pokazuje da većina ljudi koji se oporavlja od novog koronavirusa stvara slab odgovor antitela na SARS-CoV-2.

Istraživači sa Univerziteta Rockefeller u Njujorku pregledali su uzorke krvne plazme kod 149 oporavljenih pacijenata. Nisu koristili test na antitela.

Otkrili su da je imunološki sistem svakog pacijenta sposoban da stvara vrste antitela koja neutrališu i inaktiviraju virus, samo što ih nije dovoljno.

U stvari, efekat neutralizacije bio je neprimetljiv kod 33% davalaca. Istraživači kažu da je to moguće zato što je njihov imuni sistem očistio infekciju pre nego što se antitela mogu proizvesti.