I dok je većina pravoslavnih domaćinstava prošle godine tradicionalno slavila slavu uz veliki broj gostiju i raskošnu gozbu, epidemija korona virusa koja je u našu zemlju stigla u martu 2020. godine, sve je promenila.
Vaskrs i Đurđevdan bili su prva dva velika pravoslavna praznika koji se zbog epidemioloških mera nisu slavili onako kako smo navikli.
DA LI STE I DO SADA MESILI SLAVSKI KOLAČ?
Ako malo bolje razmislimo, korona virus nas ne sprečava da slavimo slavu, ako govorimo o pravom smislu krsne slave. Sprečava nas jedino da pravimo gozbu i sve ono u šta su se slave u velikom broju pretvorile - krkanluk uz glasnu muziku, viceve, neprimerene razgovore, potoke alkohola i sve što iz njega može da proizađe...
Brojni gosti dolaze, čestitaju slavu i sedaju za trpezu, a potom više o slavi nema ni reči. O slavi se sve svodi na frazu "Srećna slava" i ništa više.
Dakle, podsetimo se, krsna slava zaista podrazumeva samo:
Slavski kolač, Slavsko žito, Slavsku sveću, Vino, Odlazak u crkvu
Domaćice mese kolač i kuvaju slavsko žito. Domaćin ih uz flašu crnog vina i voštanu slavsku sveću nosi u crkvu na osveštavanje.
Po povratku iz crkve, svi ukućani služe se slavskim žitom i gutljajem vina, a zatim i malo slavskog hleba. Slavska sveća gori celog dana uz kolač, vino i žito u prostoriji gde se nalazi ikona, a porodica se može uz nju okupiti na zajedničkom ručku, pre kojeg se treba pomoliti i odati počast svecu zaštitniku kuće.
I to je sve. Ostalo je uvek bilo samo preterivanje i potpuno odstupanje od suštine pravoslavne krsne slave.
Slične tekstove nađite OVDE!
Komentari (1)