Srčani udar  je izumiranje dela srčanog mišića zbog naglog prestanka cirkulacije kroz neku od arterija koje ishranjuju srce. 

Koronarna bolest se može manifestovati i kao stabila angina pectoris, nestabilna angina, vazospastična angina i asimtomatska ishemija miokarda.

Anketa:

Da li znate kako da pomognete nekome ako ima srčani udar?

 

Koji su simptomi?

1. Bol u grudima koji se može opisati kao  pritisak u grudima ili stezanje u grudima

2. Ekstreman umor

3. Slabost

4. Kratak dah

5. Prekomerno znojenje

6. Bol u gornjem delu tela

7. Poremećaj sna

8. Problemi sa stomakom

Šta uraditi kad neko ima srčani udar?

Delujte odmah.

Ako se bolesnik s bolom u grudnom košu naglo sruši na pod i pritom izgubi svest, odmah utvrdite diše li i radi li mu srce.

Ako je bolesnik samo bez svesti, osigurajte prohodnost disajnih puteva postavljanjem u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Ako bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah počnite postupak oživljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju trećinu grudne kosti), a neko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Rezultat oživljavanja biće bolji ako mu pristupite u prvih četiri minuta od trenutka prekida rada srca.

Ako je bolesnik pri svesti, treba ga umiriti i neodložno pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dobro je obolelom dati Aspirin (bolje ga je sažvakati jer će tako brže delovati). Aspirin će sprečiti zgrušavanje krvi i tako pospešiti protok kroz suženu koronarnu arteriju, što može smanjiti smrtnost čak do 25 posto.

Obolelog što pre prevezite do najbliže bolnice. U idealnim uslovima ekipa hitne medicinske pomoći stići će za nekoliko minuta i metodama vanbolničke medicinske pomoći nastaviti vaša nastojanja započeta pravilno pruženom prvom pomoći. Međutim, ako se nalazite na selu ili u prirodi, možda ćete sopstvenim prevozom pre stići do bolnice. Poželjno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, može pristupiti postupku oživljavanja u toku vožnje. Bolesnik ne sme da hoda, nego ga do vozila treba nositi.