Zdrave navike, rana dijagnostika i adekvatno lečenje ključni za očuvanje dobrog zdravlja srca.

Iako od srčane slabosti boluje 60 miliona ljudi širom sveta, ova bolest se u ranoj fazi prepoznaje kod samo tri odsto pacijenata. Zbog toga, dijagnoza srčane slabosti se najčešće postavlja sa velikim zakašnjenjem, što ovu bolest stavlja na prvo mesto po uzroku hospitalizacije starijih od 65 godina". S obzirom da simptome poput nedostatka daha, zamora, gušenja, vrtoglavice, ubrzanog srčanog rada, pacijenti, ali i lekari najčešće pripisuju starosti, bolestima pluća i drugim zdravstvenim stanjima, ne iznenađuju podaci koji govore da će samo polovina pacijenata sa srčanom slabošću preživeti nakon pet godina od postavljanja dijagnoze.

Statistika je pokazala da će čak jedna od pet osoba preko 40 godina starosti razviti srčanu slabost. Zbog toga je za poboljšanje ove porazne statistike i uspešno lečenje srčane slabosti od velike važnosti neprestano podizanje svesti javnosti o srčanoj slabosti, kao i da su rana dijagnostika, dostupnost savremene terapije svima, uz praktikovanje zdravih životnih navika ključne za zdravlje svakog građanina Srbije.

Doktorka Snežana Plavšić, epidemiolog sa Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" istakla je da je pandemija kovida-19 usmerila pažnju javnosti na epidemiološke mere, prevenciju i lečenje ove nove virusne infekcije, ali da kardiovaskularne bolesti ostaju pandemija koja traje i svake godine u Srbiji odnose oko 52.000 stanovnika.

"Mnogim od ovih pacijenata bi adekvatnom redukcijom kardiovaskularnog rizika i boljim lečenjem srčane insuficijencije mogao znatno da se produži život", upozorava dr Plavšić.

Slične tekstove nađite OVDE!