Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, jedna je od prvih namirnica koje je čovjek jeo.

Najviše raste u južnoj Evropi i Sredozemlju, a istoričari kažu da se počeo širiti po Evropi preko Grčke.

Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cenjeno i kvalitetno te može doživeti 500 godina.

Najstarije drvo kestena, zvano "Sto konja", nalazi se na sicilijanskoj planini Etni i veruje se da je staro između 2.000 i 4.000 godina.

U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuvanog, a od mlevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao zamena za kafu.

Od kestenovog meda pripremali su medenu rakiju i medicu.

Lekovitost i nutritivna svojstva kestena

Kesten ima dvostruko više skroba nego krompir pa nije čudo da je još jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Evropi.

Tamo se često koristi u obliku brašna za hleb zbog čega je dobio nadimak "stablo hleba".

Poput oraha i badema, ne sadrži gluten pa je pogodan za ishranu osoba osetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

Sadrži minerale, vitamine B-grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuvanja, jer plod štiti debela kora.

Od minerala, bogat je kalijumom i fosforom, a sadrži i kalcijim, magnezijum, sumpor, klor, gvožđe, bakar i mangan.

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je skrob, kog u kestenu ima oko 44 osto.

To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga, kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja se, inače, nalazi u zelenom lisnatom povrću.

Folna kiselina je potrebna za rast ćelija, sintezu DNK i normalan rad nervnog sistema.

Kesten je bogat izvor mononezasićenih masti, poput oleinske i palmitinske kiseline.

Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sistema i pomažu snižavanju  holesterola.

Zbog visoke energetske vrednosti, kesten se preporučuje deci, sportistima, trudnicama, ali i starijim osobama.

Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Osim toga, deluje i protuupalno, a idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.

Kestenov med je vrlo zdrav i pospešuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti.

Kora kestena i drvo bogati su taninom (sadrže više od 10 posto tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povređene kože).

Rese kestena koriste se za zaustavljanje proliva i krvarenja te kod spoljnih povreda kože.

Kuvani plodovi pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline te se preporučuju obolelima od gihta i reume.

Više vesti o sličnim temama nađite OVDE!