To, naravno, nije bez razloga, jer drugačiji način života i stres s kojima se mlađe generacije svakodnevno sreću, kao i loše navike u ishrani i nedovoljno fizičke aktivnosti, neki su od razloga zbog kojih se srčani problemi javljaju sve ranije. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije evidentiran je porast srčanih oboljenja za čak 300 odsto, a u mnogim slučajevima oni dovode do prerane smrti.

 

Čudesne cifre

Prosečno srce kuca 72 puta u minutu, 100.000 puta dnevno, 3.600.000 puta godišnje, te 2,5 milijardi puta tokom života. Pazite na njega!

 Zbog toga je bitno na vreme prepoznati znakove upozorenja, iako ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni, nije ih lako prepoznati, a spremni smo i da ih pripišemo nečem drugom, kao što je „pokvareni želudac“, umor ili bol u mišićima. Naučite zato da prepoznate simptome koji upućuju na probleme sa srcem pre nego što je prekasno! Evo šta savetuju kardiolozi, na šta treba obratiti pažnju.


1. Neprijatan osećaj u grudima može biti pokazatelj začepljenja arterije. Međutim, nije svaki bol u grudima simptom za srčani udar.


2. Bol koji se širi prema ruci je klasičan simptom problema sa srcem. Prepoznaćete ga jer se širi prema levoj ruci.


3. Mučnina i bol u želucu nisu retke pojave pre nastanka srčanog udara, kao ni oticanje u području abdomena koje može uticati i na gubitak apetita.


4. Nepravilan puls, posebno onaj praćen vrtoglavicom ili osećajem slabosti i gubitkom daha, može biti znak srčanog udara ili aritmije.


5. Dugotrajni kašalj, posebno ako je sluz koju iskašljavate s krvavim tragovima, ukazuje na probleme sa srcem.


6. Znojenje kod gotovo 60 odsto ljudi prethodi srčanom udaru. Zato, ako vas oblije hladan znoj usred neke uobičajene radnje, povedite računa. 


7. Oticanje nogu, stopala i zglobova takođe ukazuje na probleme sa srcem, kao i kratki udasi i izdasi.


8. Jaka i neobjašnjiva slabost može se pojaviti kao simptom nekoliko dana pre nego što dođe do srčanog udara, ali i neposredno pre njega.


9. Osobe koje su preživele infarkt primetile su da su se čudno osećale pre samog srčanog udara, saglasni su da su imali osećaj nekog neobjašnjivog straha kao da će se nešto loše dogoditi.

 

Crna statistika

Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrtnosti u svetu. Od njih godišnje umire 17,3 miliona osoba. Procenjuje se kako će ova brojka rasti svake godine, kao i da će do 2030. godine 23 miliona ljudi umirati od bolesti srca i krvnih sudova. Nažalost, upravo su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti u našoj zemlji. Svakog sata šest građana Srbije umre od različitih oblika kardiovaskularnih bolesti.