Uvođenjem u upotrebu sopstvenih registarskih oznaka, Holandija je 1898. ujedno postala i prva zemlja koja je imala nacionalne tablice. Prvo vozilo na tablici je imalo broj 1, a već godinu dana kasnije, 1899, izdata je registracija sa rednim brojem 168. Kada su Holanđani 1906. odlučili da promene način na koji označavaju automobile, poslednja tablica nosila je broj 2001.
U SAD, u kojoj je proizvodnja automobila doživela naglu ekspaniziju u prvim decenijama dvadesetog veka, prve registarske tablice imali su vozači motornih vozila u saveznoj državi Njujork, 1901. godine. U početku, vlasnici su bili dužni da se sami pobrinu za izradu tablica, da bi tek kasnije taj posao prešao u nadležnost državnih vlasti. Prva američka savezna država koja je organizovala proizvodnju i izdavanje automobilskih registarskih tablica, bio je Masačusets, 1903. godine.
Tablice su se u početku izrađivale od kože, gume, gvožđa, pa čak i od porcelana. Savremene tablice proizvode se od aluminijuma. Iako u SAD svaka savezna država i dalje izdaje sopstvene registracione oznake, tablica su standardizovane i njihove dimenzije iznose 30,5x15,25 cm.
Zemlje Evropske unije takođe imaju tablice istih dimenzija, 52x11 cm, a ovaj standard usvojila je i Srbija prilikom uvođenja novih registarskih tablica.
Tablice u jednoj državi možda jesu istih dimenzija, ali to ne podrazumeva i da imaju isti značaj i vrednost. U nekim zemljama na ceni su one koji imaju specifične oznake. Tako je britanska registraska tablica F1 prodata 2008. za 400.000 funti (500.000 evra), a sadašnji vlasnik traži za nju neverovatnih 10 miliona funti (12,5 miliona evra). Za nešto manju sumu (10,5 miliona evra), 2008. godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prodata je tablica sa oznakom 1, a novac je iskorišćen u humanitarne svrhe.
Komentari (0)