Slavnog gimnastičara Leona Štukelja rođenog u Novom Mestu od zaborava čuvaju velika sportska dostignuća, ali i dvorana u slovenačkom gradu koja, nosi njegov naziv.
Imao je bezbrižno detinjstvo, rođen kao najmlađi u porodici nakon dve sestre, iz ljubavi opštinskog sekretara Leopolda Štukelja i njegove supruge Marije.
Prema "legendi", od Štukelja je gimnastičara napravilo jačanje sokolskog pokreta u Sloveniji i "druženje" sa gimnastičarskim spravama. Vrlo mlad je počeo da se bavi ovim sportom i već na Svetskom prvenstvu u Ljubljani davne 1922. je pokazao svoj talenat tada kao 24-godišnjak osvojivši sedmo mesto.
Međutim, Leon ni tada nije definitivno odabrao gimnastiku, kao i mnogi ostali članovi Sokola bavio se i drugim sportovima, a skoro jednako dobar bio je u atletici i plivanju. Nakon dve godine je prvi put učestvovao na Olimpijskim igrama, tada se potpuno posvetio gimnastici i ispisao istoriju.
U Parizu je na svojim prvim Olimpijskim igrama Štukelj osvojio prvu i drugu olimpijsku medalju u istoriji Jugoslavije, najpre u višeboju, pa na razboju.
Četiri godine kasnije je višebojac Jugoslaviji doneo i treću olimpijsku medalju, još jedno zlato sa Igara u Amsterdamu – ovoga puta na karikama. Na istim Olimpijskim igrama je Štukelj osvojio i bronzu u višeboju i ekipnu bronzu u istoj disciplini.
Neverovatan niz nastavio je na čuvenim Olimpijskim igrama 1936. u nacističkom Berlinu kada je ponovo na karikama zablistao, ali bio drugi na kraju i Jugoslaviji doneo srebro. To je bila ujedno njegova poslednja olimpijska medalja, ali i istorijska šesta. Nakon toga, nova država , SFRJ je na novu medalju čekala 12 godina.
Nismo imali pobednike u Tokiju 1940, one 1944. u Londonu su zbog Drugog svetskog rata odložene za 1948. U Velikoj Britaniji je Jugoslavija osvojila prvu medalju ikada van gimnastike.
Komentari (0)