Iako nagrižena erozijom, ta drevna smrznuta ravan ostala je izvanredno očuvana, daleko bolje nego fosilizovani talasi peska na Zemlji.
Uspemo li otkriti kako su te dine nastale i opstale tokom toliko dugog razdoblja saznaćemo više o procesima sedimentacije i geološkoj istoriji Marsa.
Peščane dine danas su uobičajena pojava na Marsu. One dine koje se smatraju drevnim i koje se nalaze u provaliji Melas – vrlo su slične onima koje su nedavno nastale. To upućuje na zaključak kako su se klima i atmosfera Marsa vrlo malo promenile tokom veoma dugog perioda.
Pomoću fotografija snimljenih u sklopu projekta "High Resolution Imaging Science Eksperiment" i podataka o topografiji Marsa istraživači su dokumentovali i datirali svojstva dna provalije Melas.
Neke dine bile su zatrpane desetinama metara materijala, što je moguća posledica snažne vulkanske erupcije. Nedugo po erupciji materijal došao u kontakt sa kompaktnim peščanim dinama i učvrstio ih.
Sličan se proces odvija na Zemlji nakon što podzemne vode uđu u djelimično zakopanu peščanu dinu. Za razliku od Zemlje, na dine na Marsu deluje daleko manji broj uticaja iz okoline.
Kako nema vode, vegetacije i tektonskih pomeranja, glavni uzrok erozije na Marsu su vetrovi . To je razlog zašto na Marsu ovih peščanih dina ima mnogo više nego za Zemlji i još su gotovo pa nedirnute.
Komentari (0)